Međunarodna krizna grupa je objavila izvještaj o Bosni i Hercegovini pod naslovom "Opasan ples nacionalizma i islama". U izvještaju se navodi da radikalne islamske grupe predstavljaju prijetnju stabilnosti, a jedna od njih imala je svoj “samit” u Tuzli. Naime vođe najvećih vehabijskih zajednica u BiH održali su u ponedjeljak uveče predavanje na temu "Savršenstvo šerijata - pogubnost demokratije". U prepunoj kristalnoj dvorani hotela Tuzla smjenjivali su se govornici. Tek nekoliko desetina neistomišljenika protestovalo je ispred hotela.
Pred više od pet stotina građana u središtu Tuzle Nusret Imamović i Bilal Bosnić, pripadnici vehabijskog pokreta koji su nekoliko puta privođeni i saslušavani u Tužiteljstvu BiH zbog sumnji u terorističko djelovanje, četiri sata govorili su o demokraciji kao pogubnosti današnjeg društva. Smatraju da je demokracija ljudima donijela poniženost, potlačenost, nemoral i sveopću krizu. Ispred demokracije stavljaju šerijat koji bi, prema njima, trebao biti vodilja današnjeg društva.
Prosvjedni skup, 25. februar 2013.
„Silovanja i klanja, masovna ubijanja, zločini, počeli su onda kad je nestalo islamske vlasti. Istorija pokazuje da je šerijat ono za što će se ljudi opredijeliti, za što su se počeli opredjeljivati još davno. U Zapadnoj Evropi čitavo prošlo stoljeće i stoljeće prije toga, ko god je došao u dodir sa izvornim islamom, zažalio je za činjenicom ili zbog činjenice što su muslimani u stagnaciji i što sami muslimani ne predstavljaju islam kako treba. Koliko tek treba da mi žalimo i koliko su ljudi izgubili zbog stagnacije islama“, ističe Nusret Imamović.
Bilal Bosnić demokraciju naziva ljudskom patnjom.
„U demokratiji imaš pravo samo da mašeš glavom i da sve aminaš, a vi znate da nema poginjanja glave niti savijanja vrata osim pred našim Stvoriteljem“, kaže Bosnić.
Predavanja, koja su najavljivana nekoliko dana, izazvala su veliko zanimanje javnosti i medija. Bilo je i građana koji su se okupili u znak prosvjeda smatrajući da za Tuzlu, gradu velike demokracije, ne priliči održavanje ovakvih skupova.
Demokratska načela jača
I dan poslije glavna tema u Tuzli je skup vehabija. Politički analitičar Ibrahim Prohić kaže da je problem u činjenici što ljudi sve više postaju lake i ranjive mete za različita ekstremna rješenja.
„Moglo bi se očekivati s obzirom na društveni kontekst, s obzirom na egzistencijalne patnje svih građana Bosne i Hercegovine, da imamo veću prijemčivost za radikalne ideološke političke poglede. Problemi koji proističu u demokratskom svijetu nisu problemi demokratije, nego su upravo problemi odsustva demokratije, problemi koji proističu iz monopolističkih, nametnutih moći onih koji vladaju određenim prostorima. Uostalom, problem je što mi nemamo razvijenu demokratiju, a ne zato što je demokratija kao model problematična“, pojašnjava Prohić.
Za Vehida Šehića iz Foruma građana Tuzle na ovo ne treba gledati samo kao na neku slučajnu pojedinačnu pojavu. Prema njegovim riječima, ovo se događalo devedesetih godina kada su poruke pojedinaca postale odrednica u ime kojih je unesrećeno na stotine tisuća građana.
„Devedesetih godina, kada su se pojavljivale nekakve ideje koje su upućivale i na neku vrstu netolerantnog odnosa prema drugom i drugačijem, govorili smo – to su budale, nije to ništa. Međutim, brzo se sa tih grafita i olovaka prešlo u jedno stanje gdje su stotine hiljada unesrećeni, tako da ja ne pripadam onima koji trebaju da gledaju na ovakve poruke na nekritičan način i one su u jednom ranjivom bosanskohercegovačkom društvu vrlo opasne“, ističe Šehić.
Ipak, vraćati život na stroge pravilnosti šarijata nema odobravanje čak ni u Egiptu i Afganistanu, jer društvo to više ne prihvaća. Sociolog Srđan Vukadinović kaže da je i u besperspektivnoj Bosni i Hercegovini odnos demokratskih načela daleko veći i prisutniji.
„Iako je odnos demokratskih relacija i onoga što danas imamo u Bosni i Hercegovini, možda u ovom trenutku, amorfan, možda je začahuren, ili ne nudi neka rješenja mladim i radoznalim ljudima, još manje je to vehabizam ili neki retrogradni pokreti koji pokušavaju da kolo historije vrate unazad. Da je to historijski tada bilo dobro ili progresivno, odnosno da su ta učenja po tim principima bila nešto u čemu su ljudi vidjeli rješenje ili neke filingranske vrednote, ne bi bili prevaziđena nekim drugim sistemima – sistemom demokratije“, zaključuje Vukadinović.
Na ovom skupu žene su sjedile u zadnjim redovima dvorane. Na pitanje novinara organizatorima skupa zašto nameću šerijatska rješenja, zanimljivo je da su se pozvali na demokraciju i rekli da je to njihovo demokratsko pravo.
