Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo je prvostepenu presudu za terorizam Harisu Čauševiću. Potvrdio je to medijima advokat optuženoga. Sud BiH, inače, maksimalnu kaznu od 45 godina zatvora Čauševiću je izrekao krajem prošle godine. Ovaj proces nije jedini koji je pred državnim sudom “pao” zbog, kako kažu stručnjaci, nepravilnosti tokom postupka, ali i nepripremljenosti nadležnih u Tužilaštvu. Prije samo nekoliko mjeseci ukinuta je presuda u jednom drugom procesu, onom koji je državno pravosuđe zbog organizovanog kriminala vodilo protiv Zijada Turkovića i njegovih saradnika. Presuda od ukupno 100 godina zatvora ukinuta je, a proces vraćen na početak. Da li je bh. pravosuđe doraslo suđenjima u velikim predmetima?
Ovako je prije skoro godinu, tačnije 20. decembra 2013. godine, predsjedavajući Sudskog vijeća Goran Radović saopštio odluku Suda BiH u predmetu koji se više od tri godine vodio protiv Harisa Čauševića, optuženog za terorizam. Suđeno mu je za teroristički napad na zgradu Policijske uprave Bugojno. Prema optužnici, Čaušević je postavio improvizovanu eksplozivnu napravu koju je sastavio u svojoj kući na zgradu policijske stanice. U eksploziji je ubijen policajac Tarik Ljubuškić, a teško je ranjena njegova kolegica Edina Hindić, dok je još pet policajaca lakše povrijeđeno.
Da je Tužilaštvo dokazalo da je riječ o terorističkom činu sudsko vijeće tvrdilo je i tokom izricanja presude:
Malo manje od godinu kasnije, Čaušević više nije osuđeni terorista. Najveća izrečena presuda pred Sudom BiH je ukinuta, a postupak će biti vraćen na početak. Još jedan u nizu velikih sudskih procesa koji “padaju” pred Sudom BiH. Podsjećanja radi: prije nekoliko mjeseci ukinuta je presuda Zijadu Turkoviću i njegovim saradnicima. Zločinačka organizacija, ubice, pljačkaši, krijumčari droge – bile su optužbe zbog kojih su prvobitno bili osuđeni na ukupno 100 godina zatvora. I ovaj je postupak vraćen na početak.
Nekadašnji sudija i bivši član Predsjedništva BiH Krešimir Zubak vjeruje da je najveći problem u činjenici da reforma krivičnog zakonodavstva nije urađena kako treba. Reformom se, naime, proces istrage prenio na Tužilaštva:
„Problem je što naša tužiteljstva nisu osposobljena ni tehnički, ni kadrovski, ni stručno da provode proces istrage, a istraga je, kad je riječ o kaznenom postupku, na neki način ključ za odnošenje pravilnih odluka od strane sudskih vijeća.“
Drugi problem je, tvrdi Krešimir Zubak, što sudovi ne ulaze u kritičko razmatranje potvrđivanja optužnica:
„Iako je novi Zakon o kaznenom postupku BiH uredio mogućnost da vanraspravno vijeće ima mogućnost da se upušta u ocjenu činjeničnog stanja, prikupljenih dokaza i navoda iz optužnice, to se, nažalost, vrlo rijetko dešava, tako da imamo ove slučajeve da se olako optuži, da se olako potvrdi optužnica, da se uđe u postupak.“
Upravo je na propuste tokom procesa vođenog protiv Harisa Čauševića reagovao njegov advokatski tim. Da će se žaliti najavili su odmah po donošenju presude od 45 godina zatvora. Advokat Ifet Feragić tada je rekao:
„U obrazloženju presude mi nismo čuli na osnovu kojih dokaza je Sud utvrdio dvije krucijalne činjenice, a to je ko je postavio eksplozivnu napravu i ko ju je aktivirao.“
Godinu kasnije dobili su ukidanje presude i tvrde da su u žalbi naveli niz nepravilnosti od koji je najveća sakrivanje i neobjavljivanje dokaza.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Mehmed Žilić kaže da je najvažnije depolitizovati pravosuđe, te da priprema svakog postupka mora biti decidna i jasna:
„Mi smo imali dosta sudskih postupaka koji su bili politički obojeni i pali su na sudu. Policije, prije svega, mora biti u potpunosti neutralna. Bolje čak ne ići do kraja u postupak ako niste sto posto sigurni da ste to sve pripremili.“
Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac, uz napomenu da ne može komentarisati konkretne odluke Suda, kaže da odgovore zbog čega sudski postupci budu vraćeni na ponovni postupak treba tražiti u pravosuđu:
„To mora stvarno, prije svega, dati sud koji je donio takvu odluku, a s druge strane Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Ako smo potrošili toliko para poreskih obveznika i na kraju će ispasti da tu nije ništa bilo, onda mora neko i za to odgovarati - jer ovo je preozbiljno je da bi bilo ovako neozbiljno u konačnici.“
No, u Visokom sudskomi tužilačkom vijeću (VSTV) sagovornika na ovu temu nismo mogli naći. U kratkoj poruci su obrazložili:
„U skladu sa zakonom VSTV BiH nema mandat da preispituje pojedinačne odluke i predmete bilo kojeg suda u BiH. Shodno tome, nismo u mogućnosti da vam pružimo odgovor vezano za konkretan predmet na koji se vaš upit odnosi. Zbog unaprijed preuzetih obaveza, nažalost, nismo u mogućnosti da vam osiguramo sagovornika za snimanje izjava.“
Brojni veliki predmeti padali su zbog loše pripremljenih optužnica, ili čak gubljenja originala dokaznog materijala - i to ne samo oni vezani za terorizam i organizovani kriminal. Greške u prvostepenim postupcima završavale su oslobađajućim presudama, a teško je zaboraviti kako su se pred sudovima završavali postupci vođeni protiv visokopozicioniranih zvaničnika u BiH poput slučajeva Čović, Lijanović, Branković ili Bičakčić.
