Različite stavove iznijeli su dvojica članova Predsjedništva BiH o odnosu te države prema dijalogu Kosova i Srbije, a nakon što su se susreli sa Mathew Palmerom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD.
"Jasno je kazano da taj proces nema nikakve veze ni sa jednom državom u regionu, te da se on tiče samo Beograda i Prištine", kazao je nakon sastanka predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
„Amerikanci su priznali Kosovo. Ja razumijem stav SAD, ali neću da prestanem da se pitam kako je moguće da jedna pravila važe za jedne, a druga za druge“, poručio je, s druge strane, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon susreta sa Palmerom.
U izjavi novinarima koju je dao u svom sjedištu u Istočnom Sarajevu, a ne u zgradi Predsjedništva BiH, ponovio je i zahtjev da se ambasada BiH izmjesti iz Tel Aviva u Jerusalem.
Pitanja izmještanja ambasade BiH u Izraelu i Kosova izazvala su dan prije Palmerove posjete polemike članova Predsjedništva BiH, nakon što je Dodik zatražio da Predsjedništvo BiH razmatra premještanje ambasade BiH iz Tel Aviva u Jerusalem. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić nakon toga tražio je da se razmatra i pitanje priznanja Kosova.
Dodik je novinarima kazao kako je Palmer tokom susreta sa trojicom članova Predsjedništva BiH ukazao na to da se sva pitanja trebaju donositi konsenzusom, te da je to jedini način na koji se BiH može graditi u budućnosti.
„Što se tiče NATO-a, na dnevnom redu je bilo osnivanje Komisije za integracije BiH u NATO, ali može biti samo Komisija za saradnju sa NATO savezom“, rekao je Dodik.
Kada je u pitanju borba protiv trgovine ljudima, Palmer je dao do znanja da će SAD, ukoliko BiH bude nazadovala u tom području, uskratiti svaku vrstu pomoći BiH, prenio je Džaferović.
Nakon Sarajeva, Mostar
Palmer je susretom s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine započeo dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini.
Američki ambasador u BiH Eric Nelson, koji je prisustvovao susretima Palmera sa zvaničnicima BiH, na Twitteru je napisao kako je razgovarano o potrebi osiguranja evroatlantske budućnosti BiH, kao i o značaju jedinstva u oporavku od COVID-a i ekonomskom oporavku, te hitnosti provedbe Nacionalne strategije borbe protiv trgovine ljudima.
Palmer je sa trojicom članova Predsjedništva BiH razgovarao i o učešću BiH u vojnim vježbama sa NATO snagama i njegovim saveznicima. Teme razgovora bile su i reforma pravosuđa u BiH, borba protiv ilegalnih migracija, kao i obilježavanje 25. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Američki diplomata nakon susreta s članovima Predsjedništva BiH sastao se i sa članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH, te predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i premijerima dva bh. eniteta Federacije BiH i Republike Srpske, Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem.
Tegeltija je ranije izjavio kako će u fokusu razgovora biti i ekonomske teme, te problemi s kojima se susreće ekonomija BiH kao posljedica pandemije COVID-19.
Važnost posjete i očekivanja od SAD
Palmer bi se u četvrtak, 10. septembra, trebao sastati u Mostaru sa liderima političkih partija u BiH.
Nekadašnji šef Misije BiH pri Evropskoj uniji (EU) Igor Davidović smatra da je Metju Palmer stigao u BiH da pokaže interes američke administracije za Evropu, region pa onda za BiH. Što se tiče ponovljenog stava tokom razgovora u Sarajevu da dijalog na relaciji Beograd – Priština ne treba dovoditi u vezu sa zemljama regiona, Davidović ističe kako je Palmer „ponovio izjavu koja je stara koliko i održavanje referenduma o osamostaljenju Kosova“.
„Od tada je poznat stav Majkla Halcla, koji je godinama bio ključni savjetnik gospodina Bajdena (sadašnjeg predsjedničkog kandidata na američkim izborima). Prvi dan nakon osamostaljenja Kosova gospodin Halcl je rekao da nikako i nipošto ne treba praviti konekcije niti tražiti model kojim bi se poslužila Republika Srpska jer kako je rekao, radi se o dvije potpuno različite situacije. Čini mi se da je taj stav i danas aktuelni stav američke administracije i tu neće biti promjena“, kaže Igor Davidović za RSE.
Davidoviž navodi da ne očekuje promjene u ponašanju bh. političara jer, kako kaže, bilo je i ranije više posjeta na raznim nivoima i sa različitim intenzitetom ali se promjene nisu desile.
Politički analitičar Easad Bajtal ocjenjuje da se radi o važnoj posjeti za BiH, u kojoj se promjene ne događaju.
"Pokretanje promjena je ono što očekujemo od SAD-a, kao zemlje koja je stvorila Ustav u kojem živimo i koji nas davi. Palmer je dočekan s očekivanjima neke vrste spasioca koji će donijeti korist prije svega za građane BiH", komentariše Bajtal.
Bajtal takođe smatra da „ključni akteri politike u BiH nemaju namjeru da smiruju tenzije, jer njima odgovara nemir i to je ono što ih održava“.
„Za njih je važno da voda u bosanskom loncu stalno ključa i da poručuju kako stvari u tom loncu ne stoje dobro. Imaju svoje interese koji su daleko od interesa građana i države. Prije svega mislim na političare koji sve rade da sruše državu, da je obezvrijede, da je učine na hiljadu i jedan način nefunkcionalnom. A onda tu istu nefunkcionalnost, koju su stvorili, uzimaju kao razlog za prijetnje i tenzije“, konstatuje Bajal.
Američki državni sekretar Mike Pompeo imenovao je Palmera za svog specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, saopćio je State Department krajem augusta 2019. godine.
"U toj ulozi, Palmer će predvoditi napore da se ojača američko diplomatsko angažiranje u pružanju podrške miru, stabilnosti i prosperitetu u regionu i fokusu na integraciju Zapadnog Balkana u zapadne institucije", dodaje se u saopćenju State Departmenta.
Palmer je prethodno bio direktor Kancelarije za južnu i centralnu Evropu.
(Saradnja na tekstu Gordana Sandić-Hadžihasanović)
*Nastavljamo i 10. septembra pratiti posjetu Matthewa Palmera Bosni i Hercegovini
Facebook Forum