Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore na kojoj se odlučivalo o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića prekinuta je 11. oktobra nakon više od četiri sata zasijedanja.
"Sjednica je pauzirana i biće nastavljena kada to dozvole agende članova Savjeta", saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović predsjedava tročlanim Savjetom u kome su premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Razrješenje načelnika Generalštaba traži ministar odbrane Dragan Krapović. Ovo je drugi pokušaj da se na zahtjev Krapovića smijeni Lazarević. U prvom, avgusta ove godine, ministar je naveo da želi "podmlađivanje vojnog kadra".
Dobio je podršku Spajića i Mandića, dok je šef države Milatović bio protiv jer, kako je naveo, zahtjev za smjenom nije bio adekvatno obrazložen.
To je dovelo do polemike i optuživanja između Milatovića i Krapovića o tome ko kome želi da preuzme nadležnosti.
Uoči druge sjednice sa temom smjene Lazarevića, Krapović je iznio nove optužbe na njegov račun.
Odluku kojom je Lazareviću zabranio sve aktivnosti u inostranstvu, uključujući sastanke u NATO i Vojnom komitetu EU, obrazložio je navodnim "grubim kršenjem ovlašćenja aktuelnog načelnika Generalštaba".
Uz to Krapović je donio naredbu kojom Generalštabu i zaposlenima u sektoru odbrane zabranjuje komunikaciju sa kabinetima premijera, predsjednika i šefa Skupštine, kao i sa kabinetima ministara.
U naredbi je upozorio da nepoštovanje te naredbe podliježe disciplinskoj odgovornosti.
Uz to, ministar Krapović je 10. oktobra podnio prijavu Vrhovnom državnom tužiocu protiv Lazarevića tvrdeći da je general "radio protivzakonito".
I Krapovićeva partija protiv generala Lazarevića
U sukob se umiješala i Demokratska Crna Gora, stranka čiji je Krapović funkcioner.
Demokrate su dale punu podršku Krapoviću i članovima Savjeta da, kako su rekle, "očiste sistem odbrane od partijskih funkcionera bivšeg režima i njihovih generala".
Lazarević je izabran za načelnika Generalštaba u junu 2022. na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost kojom je predsjedavao tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je smijenjen godinu kasnije kada je izgubio na predsjedničkim izborima.
Oglasila se opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) na čijem je čelu tri decenije bio Đukanović, koja je pritisak vladajućih Demokrata na Lazarevića, ocijenila revanšizmom.
"Lazarević se tokom službe dokazao kao istinski patriota koji je služio samo interesima Crne Gore. A Krapović će ostati upamćen kao najsramnije poglavlje istorije Ministarstva odbrane države članice NATO", navedeno je u saopštenju DPS.
General Lazarević uzvratio
Političku ocjenu da je "Đukanovićev general", Lazarević je odbacio obraćajući se novinarima 10. oktobra kada je i odgovarao na niz optužbi ministra Krapovića i govorio o stanju sistema odbrane.
"Mi smo oficiri Vojske ove države. Krajnje je vrijeme da se sa tim stane", rekao je Lazarević.
Naredbu Krapovića o isključenju iz svih međunarodnih aktivnosti, među kojima su odlazak na konferencije Vojnog komiteta EU i tijela NATO, general Lazarević je nazvao atakom na njegovu oficirsku čast i dostojanstvo.
"Prvi put u višegodišnjem trajanju ovih tijela NATO i EU, stolica Crne Gore će ostati prazna. To je presedan i bruka za Crnu Goru", naveo je Lazarević potvrđujući da je o tome obavijestio članove Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Crna Gora je postala članica NATO 2017. u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista.
Ministar Krapović je član Demokrata koji su uz preuzeli vlast sa proruskim Demokratskim frontom nakon izbora 2020. godine.
