Pokret Evropa sad (PES) ima većinu za formiranje vlade, saopštio je mandatar Milojko Spajić i najavio da će predsjednik Skupštine biti lider Demokrata Aleksa Bečić.
Prema njegovim rečima, vlada će biti formirana bez predstavnika koalicije Za budućnost Crne Gore koju čine bivše članice prosrpskog Demokratskog fronta (DF).
To znači da bi vlada trebalo da bude formirana od PES-a, Demokrata Alekse Bečića, manjinskih stranaka i Socijalističke narodne partije (SNP).
Glavni odbor (GO) PES-a u petak uveče je na sjednici podržao predlog Spajića za konstituisanje nove vlade sa političkim subjektima koji su ga podržali za mandatara.
Spajić je novinarima, nakon sjednice GO, kazao da nijesu govorili o resorima.
"Govorili smo o skupštinskoj većini i o budućem predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću“, rekao je Spajić.
On je kazao da očekuju da skupštinsku većinu čine 44 poslanika koja su podržala njegovu kandidaturu za mandatara.
Na pitanje je li definitivno da koalicija Za budućnost Crne Gore neće biti dio vlade, Spajić je odgovorio da jeste i da su pet puta odbili ponude.
"Poslije toga kada su pristali više ne vjerujemo u iskrenost njihovih namjera. Mislimo da oni samo lažno prihvataju ponudu da bi opstruirali. Prihvatili su ponudu onog trenutka kada smo imali većinu", rekao je Spajić.
Upitan očekuje li podršku Alternative, Ujedinjene Crne Gore i Civisa, Spajić je rekao da očekuje njihovu podršku i da misli da tu neće biti problema.
Spajića su na konsultacijama kod predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za mandatara podržali Demokratska Crna Gora, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, Albanski forum, Albanska alijansa, Hrvatska građanska inicijativa i Demokratska unija Albanaca.
On je u petak dobio podršku poslaničkog kluba PES-a za formiranje nove vlade.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 10. avgusta, nakon završenih konsultacija sa parlamentarnim partijama, dao mandat Spajiću koji, po Ustavu, ima rok 90 dana da sastavi vladu i obezbijedi podršku najmanje 41 poslanika.
Prije početka zvaničnih pregovora, Spajić je više puta ponovio da u njegovoj vladi nema mjesta za Demokratsku partiju socijalista bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i Građanski pokret URA, dosadašnjeg premijera Dritana Abazovića.
Pregovorima o sastavu nove Vlade Crne Gore dominiralo je pitanje hoće li Spajić napraviti većinu sa partijama nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta ili sa partijama manjinskih naroda.
Dio njihovih predstavnika ne želi u Vladu sa Frontom. Sporni su im, prije svega, stavovi u kojima se zalažu za ukidanje sankcija Rusiji, poništenje crnogorskog priznanja nezavisnosti Kosova i istupanje države iz NATO.
Uz to, njihovi čelnici ne priznaju genocid nad Bošnjacima u Srebrenici iz 1995. i dominantno baštine ideologiju četništva iz Drugog svjetskog rata.
S druge strane, iz međunarodne zajednice poručuju da očekuju Vladu koja će baštiniti evropske vrijednosti, neće dovoditi u pitanje priznanje Kosova, niti sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, osporavati zločine.
Prijevremeni parlamentarni izbori održani su 11. juna nakon pada dvije vlade u posljednje tri godine.
Aktuelana Vlada Dritana Abazovića je u tehničkom mandatu godinu nakon što joj je Skupština 20. avgusta prošle godine izglasala nepovjerenje.
Crna Gora je od 2017. članica NATO i od 2012. kandidat za ulazak u EU.
