Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić rekao je da su Ujedinjene nacije (UN) prihvatile da uvrste amandmane zvanične Podgorice na Nacrt rezolucije o Srebrenici o kojoj bi trebalo da se glasa 23. maja.
"Suština amandmana koje smo poslali je tu i mislimo da je to dodatni doprinos regionalnom pomirenju i dobrom odnosu između Srba, Bošnjaka i svih drugih naroda na Balkanu", kazao je Spajić subotu za Radio televiziju Crne Gore.
Amandmani Crne Gore su dostavljeni nešto kasnije u procesu predlaganja i pripreme za sjednicu, ali je ranije iz UN-a saopšteno Glasu Amerike da nadležna tijela "nastoje" da "izađu u susret" intervenciji Vlade u Podgorici, prenosi Beta.
Premijer Spajić najavio je ranije da će Crna Gora glasati za rezoluciju kojom se 11. juli uspostavlja za dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, ali da je neće kosponzorisati.
Vlada u Podgorici amandmanima traži da se rezolucijom eksplicitnije precizira da su sudske presude u vezi sa genocidom donesene protiv pojedinaca, a ne etničkih grupa ili država, te da se potvrdi nepovredivost Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Vlast u Podgorici nije jedinstvena u stavu o rezoluciji u Srebrenici, kojoj se oštro protive aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i jedan od čelnika nekadašnjeg Demokratskog fronta, Milan Knežević.
Oni su inicirali da Skupština što prije usvoji rezoluciju o Jasenovcu, što je, kako se ocjenjuje, vid pritiska na Vladu da odustane od podrške rezoluciji o Srebrenici.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da u ponedjeljak, 20. maja, putuje u New York kako bi prisustvovao sjednici Generalne skupštine UN-a o rezoluciji o Srebrenici, a amandmane koje je Crna Gora podnijela na taj dokument nazvao je "prljavom igrom".
"Reč je o prljavoj igri i perfidnom triku. Namerno ostavljaju prostor da postoji jasno zaključivanje moralne i političke odgovornosti", rekao je Vučić 19. maja za televiziju Pink i dodao da će po povratku iz New Yorka reći sa kim je Crna Gora pregovarala oko toga.
Vučić je i ranije ovu rezoluciju nazvao političkom deklaracijom kojom se želi staviti kolektivni žig na čelo jednog naroda i postavio pitanje što je njen cilj: "Je li to revizija tužbe protiv Srbije, ili naplata ratne štete?".
Rezolucijom, koju su inicirale Njemačka i Ruanda, ukazuje se i na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde, kao i domaćih sudova.
Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkoj regiji, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i glavni komandant Vojske Republike Srpske, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Uprkos presudama međunarodnih sudova, zvanični Beograd i vlasti bh. entiteta Republika Srpska negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid.
