"Crna Gora uživa snažnu političku podršku članica EU i institucija EU. Ostvaren je veliki napredak, ali je i izgubljeno značajno vrijeme.Čini se da je posljednjih godina izgubljen fokus na reformama. Potrebna je snažna posvećenost reformama, prije svega formirati stabilnu vladu”, ocijenila je je šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa povodom 11 godina od početka pregovora o članstvu.
Ta ocjena sadržana je i u posljednjem non-paper koji je izradila Evropska komisija u kome se ocjenjuje da je Crna Gora izgubila fokus u oblasti vladavine prava te da je u proteklom periodu došlo do niza zastoja.
Crna Gora je otpočela pregovore o članstvu u EU 2012. godine, otvorila je svih 33 poglavlja a privremeno zatvorila tri. Prije šest godina je otvorila posljednje pregovaračko poglavlje.
Uslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja je ispunjavanje privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava.
Govoreći na panelu "Kako oživjeti pregovore Crne Gore sa EU", predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je ocijenio da je do zastoja došlo prije političkih promjena 2020. godine, odnosno u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista kada je premijer bio Duško Marković:
"Zbog nedostatka političke volje za reformama u pravosuđu, došlo je do zastoja u pregovorima."
Kao razlog zastoja pregovaračkog procesa nakon smjene vlasti DPS-a od 2020. godine, Milatović je naveo institucionalnu nestabilnost".
"U prethodne tri godine je institucionalna nestabilnost usporila tehnički dio unapređenja evropskog puta. Treba biti optimista i pripremiti teren za sljedeće tri ključne godine evropskog puta, kako bi Crna Gora postala članica 2027. ili 2028. godine", rekao je Milatović.
Na Milatovićeve ocjene reagovao je je tadašnji premijer Duško Marković uputivši Milatovića da pročita izvještaje Evropske komisije iz tog vremena:
"Zašto 42. Vlada, u kojoj je (Milatović) bio jedan od vodećih ministara, odnosno ideologa, nije dodatno unaprijedila stanje nakon Vlade koju sam predvodio i koju onako - odoka - proziva."
Milatović je bio ministar ekonomije u Vladi Zdravka Krivokapića, prvoj Vladi koja je formirana nakon smjene DPS a koja je oborena 14 mjeseci kasnije.
Trogodišnji period poslije vladavine DPS, partije Mila Đukanovića, obilježile su poltičke i društvene tenzije, zastoj u procesu evropskih integracija, pad dvije Vlade, održavanje vanrednih izbora zbog nemogućnosti parlamentarne većine da izabere treću vladu.
Druga Vlada Dritana Abazovića koja je izabrana aprila 2022. oborena u avgustu iste godine i od tada vlada u tehničkom mandatu
Direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je upravo postojeću Abazovićevu Vladu navela kao jedan od uzroka zastoja u pregovorima:
"Bliži se godišnjica izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini, a ta Vlada (Dritana Abazovića) nastavlja da funkcioniše ignorišući deficit legitimiteta, donoseći odluka sa teškim i dalekosežnim posljedicama."
Umjesto napretka ka EU, Crna Gora ide nazad, konstatovala je Uljarević:
"Nepristojno dugo traju pokušaji varanja od strane donosilaca odluka u Crnoj Gori koji su princip vladavine prava zamijenili pravom na vladavinu."
Uljarević je navela da napretka na putu ka EU nema jer, između ostalog, Crna Gora godinama nema Vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu ni predsjednika Vrhovnog suda; nema kompletiran Sudski savjet niti Ustavni sud; nema funkcionalnu pregovaračku strukturu.
Kako je istakla Skupština je propustila priliku da bude mjesto dijaloga i kompromisa a poslanici su i pored upozorenja usvajali neustavne zakone, poput izmjena Zakona o predsjedniku. Te izmjene Zakona, koji je parlamentarna većina usvojila decembra 2022, Ustavni sud je 27. juna proglasio neustavnim.
Nakon izbora od 11 juna, Crnu Goru očekuje konstituisanje novog parlamenta a nakon toga i zbor Vlade.
Konstitutivna sjednica novog saziva parlamenta ne može da se održi jer Državna izborna komisija još nije proglasila konačne rezultate izbora usljed prigovora stranaka na regularnost procesa.
Na tim izborima ni jedna stranka ili koalicija nije osvojila dominantnu većinu pa će parlamentarna većina i Vlada morati da budu sastavljena od većeg broja političkih subjekata.
Neformalni pregovori o stvaranju parlamentarne većine su počeli.
