Crnogorski premijer Milojko Spajić izjavio je da je Vlada Crne Gore odlučila da početak popisa stanovništva bude odložen za 3. decembar, što je bio zahtjev opozicione Demokratske partije socijalista (DPS).
DPS, najjača opoziciona partija u Crnoj Gori, prijetila je bojkotom popisa ako Vlada ne obezbijedi sve potrebne uslove za održavanje popisa u fer uslovima i za kontrolu tog procesa, i pozivala Spajića da početak odloži za nekoliko dana.
Na konferenciji za novinare poslije elektronske sjednice Vlade 29. novembra uveče, Spajić je rekao da "dobar dio" parlamentarne većine podržava odluku o odlaganju početka popisa, koji je trebalo da počne 30. novembra.
"Ovo odlaganje do 3. decembra je veoma bitno, bez dodatnih troškova ćemo postići društvenu koheziju. Najveća zabrinutost kod međunarodnih partnera bila je zbog polarizacije, tako da će oni pozdraviti ovakav način inkluzivnosti i pružene ruke", kazao je Spajić.
Predsjedništvo DPS je ranije 29. novembra saopštilo da je ta partija spremna da u novom roku da pun doprinos kako bi u potpunosti bili ispunjeni svi uslovi za održavanje popisa. Ta stranka je prethodno zaprijetila bojkotom popisa ako njegov početak ne bude odložen.
Spajić, koji se u srijedu o odlaganju početka popisa konsultovao sa strankama parlamentarne većine, rekao je i da je "večerašnja odluka opozicije dokaz da Crna Gora sazrijeva kao društvo" i dodao da je to "veoma bitno za pomirenje Crne Gore".
Knežević protiv odlaganja, Mandić podržao odgodu
Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, čija stranka je dio parlamentarne većine, rekao je poslije sastanka sa Spajićem da je protiv odlaganja početka popisa i optužio DPS da opstruiše taj proces.
Kad je reč o predsedniku Skupštine Crne Gore i lideru Nove srpske demokratije (NSD) Andriji Mandiću, Spajić je kazao da je on "zrelo sagledao situaciju, vidio dobronamjernost Vlade i rekao da će podržati svaku dobronamjernu odluku".
Crnogorski premijer je naveo da ne strahuje da bi NSD i DNP mogle da uskrate podršku Vladi zbog popisa, i dodao da novog odlaganja njegovog početka neće biti.
Spajić je ranije u srijedu rekao da nema razloga za odlaganje početka popisa, ali da je spreman da ponudi opozicionoj DPS pomjeranje do 3. decembra. Popis je trebalo da počne 30. novembra i da traje do 15. decembra.
Softver zbog provjere podataka o nacionalnosti, vjeri i jeziku
Poslanici Skupštine Crne Gore su 27. novembra usvojili izmjene Zakona o popisu, koji predviđa izradu softvera za kontrolu procesa, na čemu je insistirala opozicija predvođena DPS-om radi provjere podataka koji se odnose na tri pitanja - nacionalnost, vjeru i jezik.
Usvojenim Zakonom propisano je da Vlada obrazuje Komisiju za praćenje uspostavljanja softvera. Predviđeno je da propis o formiranju Komisije bude donesen u roku od 10 dana od stupanja na snagu Zakona o popisu usvojenog 28. novembra.
"Ne insistiramo na tome da softver bude izrađen prije početka popisa. Da smo htjeli da opstruiramo, mogli smo da tražimo da se softver potpuno izradi, da ga testiramo, pa tek onda da krenemo u popis", kazao je poslanik DPS-a Nikola Rakočević, ali da bi do tada trebalo utvrditi njegove specifikacije.
Iako je vlast, kroz izjave najviših zvaničnika, više puta insistirala da je popis statističko pitanje, najava predsjednika Skupštine Andrije Mandića, koji je kazao da bi rezultati izjašnjavanja mogli biti uvod u ustavne promjene koje se tiču službenog jezika, izazvala je reakcije.
Ustavom je propisano da je u Crnoj Gori službeni jezik crnogorski, dok su u upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski.
Posljednji popis 2011. godine pokazao je da nešto manje od 43 posto građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a crnogorskim skoro 37.
Popis već jednom bio odgođen
Popis je, zbog prijetnji bojkotom, od strane opozicije i manjinskih naroda već jednom odložen. Njega je zakazala prethodna Vlada Dritana Abazovića za 1. novembar ali je opozicija nezadovoljna prije svega dotadašnjim pripremama počela kampanju bojkota.
Oni su na osnovu kampanje koju su mjesecima vodile prosrpske i proruske snage i mediji, pozivajući građane da se izjasne kao Srbi, zaključili da je stvarni cilj popisa projektovani etnički inženjering u cilju povećanja broja Srba u Crnoj Gori, a smanjenje Crnogoraca.
U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je više puta potencirao važnost popisa zbog utvrđivanja broja Srba u Crnoj Gori.
Prema posljednjem popisu iz 2011. u Crnoj Gori živi 45 odsto Crnogoraca, 29 odsto Srba, devet odsto Bošnjaka, pet Albanaca, tri Muslimana i po jedan odsto Hrvata i Roma.
Posljednja tri popisa održana su u vrijeme vlasti DPS-a, suverenističke, procrnogorske stranke koja je sa manjinama vladala tri decenije.
Od avgusta 2020. na vlasti je dominantno prosrpski blok stranaka, predvođen tadašnjim Demokratskim frontom (DF).
