Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović smatra da postoji mogućnost dogovora s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
"Optimistični sam realista. Ako osobno ne vjerujem da je moguće napraviti dogovor, onda ne mogu ni predstavljati narod u razgovorima s kolegama, ali i međunarodnom zajednicom. Izborni zakon sada se treba riješiti, to je minumum", izjavio je Čović za "Večernji list", izdanje za BiH.
Za njega bi to, kaže, bio dobar početak, a mogao bi se izgraditi racionalniji sistem, jer je sadašnji preskup.
Čović smatra da razgovori sa Izetbegovićem "idu u dobrom smjeru", da "postoji potpuno razumijevanje da Hrvatima ne treba da se biraju predstavnici ni u Domu naroda ni u Predsjedništvu".
Prema njegovim riječima, ne može Centralna izborna komisija (CIK), kako je kazao Čović, "nelegalna i nelegitimna, biti zakonodavac, a to je cilj nekima, da se ne sprovedu izmjene Izbornog zakona kako bi CIK arbitrirao".
Na pitanje koja su rješenja Izbornog zakona o kojima bi se Hrvati i Bošnjaci mogli usaglasiti, te hoće li ih Srbi pratiti u tome, Čović je naveo da je, kada je riječ o srpskoj strani, njihov stav jasan.
"Sve što se dogovori u FBiH, a to se tiče i dvojice članova Predsjedništva i izaslanika za Dom naroda, oni će podržati. Rješenja za izmjene Izbornog zakona postoje i sva se nalaze na stolu. Sada je do svih nas koje odabrati", dodao je Čović.
Komentarišući posljednje poteze člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Čović je objasnio da je iz razgovora shvatio da "Dodik želi da zaštiti Dejton, odnosno ustavnu poziciju Republike Srpske".
"S njim sam se čuo u dva navrata. Želio mi je objasniti svoje poteze, a ja sam ga informirao o susretima koji se očekuju oko izborne reforme i pregovora političkih stranaka", istakao je Čović.
O smjeni glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić je rekao da je to tema koja je već potpuno nestala, ali je naglasio da je "način kako je vođen taj proces, s najavama iz Sarajeva kako će se to desiti, nešto najlošije što se dogodilo u BiH".
On je kazao "da se time ruši BiH, a pravosuđe, kao treći stub vlasti, mora biti nezavisno o bilo kojoj politici, ne smije se imati osjećaj da neko vlada tim polugama".
"Onda je to parasustav i o tome sam razgovarao s Izetbegovićem", naveo je Čović.
Lider HDZ-a BiH je 15. septembra pisao diplomatskim predstavnicima u BiH. Tada ih je pozvao da pomognu u reformi Izbornog zakona, kao ključnom pitanju u BiH.
EU poziva na nastavak dijaloga
Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove u Evropi Angelina Ajhorst (Eichhorst) pozvala je u telefonskim razgovorima sa političkim liderima u BiH na nastavak dijaloga, pronalaženje rješenja za trenutnu političku krizu i usmjeravanje pažnje na reforme, saopšteno je 24. oktobra iz Delegacije EU u BiH.
Navedeno je da je ona razgovarala sa liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradom Dodikom, predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem iz HDZ-a BiH, kao i sa ministricom spoljnih poslova BiH Biserom Turković.
Političari iz RS-a, prema zaključku Narodne skupštine ovog entiteta, ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko (Incko) nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Milorad Dodik, lider SNSD-a, najavio je da će poslanici te partije učestvovati u radu Parlamenta BiH na sjednici u utorak, 26. oktobra, na kojoj bi se trebalo raspravljati o smjeni ministra odbrane BiH Sifeta Podžića, na zahtjev predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltije.
Izborni zakon se čeka 12 godina
Vlasti u BiH do kraja godine trebale bi završiti sa izmjenama Izbornog zakona BiH, te ga uskladiti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH.
To znači da bi BiH trebala provesti obavezu koja je započela još 2009. godine kada je Evropski sud za ljudska prava donio presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici "Ostalih" ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (jedan od dva doma u BiH).
BiH su tada naložene izmjene Ustava BiH, pošto se prema postojećim, na te funkcije mogu kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ustav je sastavni dio Daytonskoga mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992. godine.
Potom su uslijedila još četiri presude istog suda po kojima je Ustav BiH ocijenjen diskriminatornim, praktično, prema svim građanima i građankama BiH.
