Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović izjavio je u ponedeljak, 11. oktobra, da je održao sastanke sa liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradom Dodikom i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem u pokušaju da se deblokira Izvršna i zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini (BiH).
Čović je kazao da su se sastanci održali prošle sedmice i najavio da će se u srijedu, 13. oktobra, ponovo sastati sa liderom SDA. Kaže da razgovori o izmjenama Izbornog zakona i dalje traju.
"Neko bi želio isključivo da u razgovor budu uključeni i međunarodni predstavnici, a neko bi želio da samo mi razgovaramo. Za sada se držimo samo bilateralnog dijela", kaže Čović.
On je ocijenio da nisu moguće temeljne izmjene Ustava BiH u trenutnoj političkoj situaciji, te podsjetio da odavno govori da će u Ustavu teško biti promijeniti i zarez, a ne nešto drugo.
Kaže da je tražio da se npr. u izboru članova Predsjedništva BiH umjesto Bošnjak, Hrvat i Srbin to promijeni sa bošnjački, hrvatski ili srpski.
"Sve drugo, to je transformisanje BiH, za što vam treba opšti konsenzus, uvjerljiva dvotrećinska većina kod bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, a ja mislim da je nema", naveo je Čović.
On je rekao da Hrvatima treba izbor tri člana Predsjedništva, legitimnih predstavnika i da se u to sve uključe presude Suda u Strazburu i Ustavnog suda BiH, legitiman izbor svih klubova u Domu naroda Federacije BiH.
"Sa aspekta Izbornog zakona, evidentno je da političkom Sarajevu odgovara da ostane ovakvo stanje, jer su uvjereni, a to ne kriju kada govore, da će dočekati naredne izbore da mogu izabrati, ne samo hrvatskog člana Predsjedništva, nego i Klub Hrvata", rekao je Čović.
On kaže da su svi iz međunarode zajednice rekli da domaći političari moraju naći rješenje, a da su oni tu da pomognu.
Predsjedništvo HNS-a u svojim zaključcima navodi da su “unitarističke pretenzije bošnjačkih stranaka neprihvatljive, da negiraju konstitutivne zajednice i njihove posebnosti, te da ruše multikulturalni, multinacionalni i multikonfesionalni karakter BiH”.
Pokušaji brisanja "etničkog prefiksa" predstavljaju grubo kršenje Ustava BiH kojim bi se omogućila potpuna diskriminacija, majorizacija i nametanje političkih predstavnika u ključnim institucijama - Predsjedništvu BiH i domovima naroda, koji su dizajnirani na način da sva tri naroda uživaju zagarantovana ustavna prava, dodaju.
Iz HNS-a navode da konstitutivnost naroda nije deklarativna kategorija, nego suštinska komponenta ostvarivanja ravnopravnosti kroz jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka i biranja svojih političkih predstavnika.
