Svjetski lideri počeli su pristizati u ponedjeljak na konferenciju UN-a koja je ključna za sprječavanje najpogubnijih posljedica klimatskih promjena, a njihov izazov je postao još više zastrašujući zbog neuspjeha velikih industrijskih zemalja da se dogovore o novim ambicioznim obavezama.
Konferencija COP26 u škotskom gradu Glasgowu otvara se dan nakon što ekonomije G20 nisu uspjele da se obavežu na cilj da zaustave neto emisije ugljika do 2050. godine, rok koji se često navodi kao neophodan za sprečavanje najekstremnijeg globalnog zagrijavanja.
Umjesto toga, njihovi razgovori u Rimu prepoznali su samo "ključnu važnost" zaustavljanja neto emisija "do ili oko sredine stoljeća", nisu postavili rokove za postepeno izbacivanje uglja i razvodnili su obećanja o smanjenju emisije metana, gasova stakleničke bašte, koji su mnogo snažniji od ugljičnog dioksida.
Švedska aktivistica Greta Thunberg zamolila je milione svojih pristalica da potpišu otvoreno pismo u kojem optužuje lidere za izdaju.
"Kao građani širom planete, pozivamo vas da se suočite s vanrednim klimatskim stanjem", napisala je na Twitteru. "Ne sljedeće godine. Ne sljedećeg mjeseca. Sada."
Mnogi od ovih lidera izlaze na pozornicu u Glasgowu u ponedjeljak kako bi branili svoja postignuća, a u nekim slučajevima dali i nova obećanja, na početku dvosedmičnih pregovora koje domaćin konferencije za koju Britanija smatra da će biti ona na kojoj će doći do dogovora ili će potpuno propasti.
"Čovječanstvo već kasni po pitanju klimatskih promjena. Minut je do ponoći i moramo djelovati odmah", rekao će britanski premijer Boris Johnson na ceremoniji otvaranja, prema izvodima njegovog govora koji su ranije objavljeni.
"Ako danas ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene, sutra će biti kasno za našu djecu."
Razdor među nekima od najvećih svjetskih emitera oko toga kako smanjiti potrošnju uglja, nafte i plina i pomoći siromašnijim zemljama da se prilagode globalnom zagrijavanju, neće olakšati zadatak.
Američki predsjednik Joe Biden je na skupu G20 izdvojio Kinu i Rusiju, od kojih nijedna ne šalje svog lidera u Glasgow, jer nisu iznijele svoje prijedloge za stol.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, koji je bio na Air Force One-u zajedno s Bidenom, rekao je da Glasgow može izvršiti pritisak na one koji se još nisu uključili, ali da to neće olakšati globalne napore.
"Također je od ključne važnosti da prepoznamo da će se posao morati nastaviti nakon što svi odu kući", rekao je novinarima.
Kineski predsjednik Xi Jinping, čija je zemlja daleko najveći emiter stakleničkih plinova i ispred Sjedinjenih Država, obratit će se na konferenciji u ponedjeljak u pisanoj izjavi, prema zvaničnom rasporedu.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin, jedan od tri najveća svjetska proizvođača nafte, zajedno sa Sjedinjenim Državama i Saudijskom Arabijom, odustao je od planova da učestvuje u bilo kakvim pregovorima uživo putem video veze, saopštio je Kremlj.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan također neće biti prisutan na skupu jer, kako su navela dva turska zvaničnika, Britanija nije ispunila zahtjeve Ankare o sigurnosnim aranžmanima i protokolu.
Nakon odgode na godinu dana zbog pandemije COVID-19, COP26 ima za cilj da održi u životu cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa - nivo koji je potreban da bi se izbjegle najrazornije posljedice.
Da bi se to postiglo, moraju se osigurati ambicioznija obećanja za smanjenje emisija, zaključati milijarde u financiranju klimatskih promjena za zemlje u razvoju i okončati i pravila za implementaciju Pariškog sporazuma iz 2015., kojeg je potpisalo gotovo 200 zemalja.
Postojeća obećanja o smanjenju emisija omogućila bi da prosječna površinska temperatura planete poraste za 2,7°C u ovom stoljeću, za što Ujedinjene nacije kažu da bi pojačalo uništenje koje klimatske promjene već uzrokuju pojačavanjem oluja, izlažući više ljudi smrtonosnoj vrućini i poplavama, podizanju nivoa mora i uništavanju prirodnih staništa.
Razvijene zemlje potvrdile su prošle sedmice da će zakasniti tri godine u ispunjavanju obećanja datog 2009. da će obezbijediti 100 milijardi dolara godišnje za finansiranje zemljama u razvoju do 2020. godine
"Afrika je odgovorna za samo 3% globalnih emisija, ali Afrikanci trpe najnasilnije posljedice klimatske krize", rekla je ugandska aktivistica Evelyn Acham za talijanski list La Stampa.
"Oni nisu odgovorni za krizu, ali i dalje plaćaju cijenu kolonijalizma, koji je vijekovima eksploatirao bogatstvo Afrike", rekla je ona. "Moramo pošteno podijeliti odgovornosti."
Dva dana govora svjetskih lidera počevši od ponedjeljka bit će praćeni tehničkim pregovorima. Bilo koji dogovor ne može biti postignut prije ili čak nakon datuma kada se skup završava, 12. novembra.
