Evropski i američki izaslanici koji posreduju u procesu izborne reforme u Bosni i Hercegovini očekuju da radna grupa koja na tome radi završi posao u najskorije vrijeme, izjavili su članovi te grupe nakon susreta sa Angelinom Ajnhorst (Angelina Eichorst) i Metjuom Palmerom (Matthew Palmer).
Predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Alma Čolo je navela da su na razgovore u četvrtak došli i članovi te grupe iz Republike Srpske (RS), te da su najavili i aktivno učešće u radu.
Srpski predstavnici inače bojkotuju rad u institucijama BiH nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH nametnuo zakon kojim je zabranjeno negiranje genocida. Osim Čolo, povratak članova iz RS u grupu niko od nijh nije potvrdio.
Direktorica pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelina Ajhorst i viši zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova SAD zadužen za izbornu reformu u Bi, Metju Palmer borave u BiH do 30. januara kako bi sa predstavnicima vlasti i političkim predstavnicima razgovarali o izbornoj reformi, ali i političkoj situaciji BiH.
Predsjedavajuća Interresorne radne grupe za za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Alma Čolo navela je kako se unutar te grupe sa članovima iz RS moraju dogovoriti "odmah iza nedjelje".
“Oni će analizirati ove prijedloge međunarodne zajednice. To je onih sedam prijedloga koji se tiču finansiranja izbora ukoliko nije usvojen budžet, imenovanja biračkih odbora, preciznije definicije zabranjenog govora i preuranjene izborne kampanje, preispitivanja granica izbornih jedinica i određivanja broja mandata u skladu sa aktuelnim brojem birača na određenim izbornim jedinicama”, rekla je Čolo.
Prema njenim riječima, to je sedam stvari koje je OSCE stavio kao prioritet da bi se omogućio integritet izbornog procesa.
Čolo je rekla da nije sigurna da bi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH pristala na akve izmjene, ali ni vladajuće partije iz entiteta RS.
“Ukoliko bi došlo do političkog dogovora oko ključnih stvari - Predsjedništva BiH, doma naroda, poštivanja presuda Suda iz Strazbura bilo bi jednostavnije dogovoriti i ovaj paket integriteta”, smatra Čolo.
Čolo je dodala da nema puno vremena za dogovor, te da bi sve trebalo biti gotovo do marta, kada bi Parlament BiH morao da usvoji izmjene zakona. U maju se moraju raspisati izbori, a po sadašnjem Izbornom zakonu BiH, moraju se donijeti i određeni podzakonski akti.
“Ukoliko idemo sa novim tehnologijama vremena nema dovoljno”, zaključila je Čolo.
U srijedu, 26. januara, Ajhorst i Palmer razgovarali su sa članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, nakon čega su u Delegaciji EU nastavljeni razgovori sa liderima političkih partija.
Na razgovorima su bili predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, HDZ-a BiH Dragan Čović, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, te lideri opozicionih stranaka iz Republike Srpske, Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP) i Demokratskog narodnog saveza (DNS).
Prema ranijim najavama, razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH u narednih par dana biće nastavljeni u Neumu, na krajnjem jugu BiH.
Angelina Ajhorst je u srijedu izjavila da rješenja moraju biti dogovorena u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao domu demokratije, i ocijenila „da je saglasnost svih političkih subjekata o izbornoj i ustavnoj reformi apsolutno jedno od ključnih pitanja“, iako te saglasnosti još nema.
Poručila je da su ona i Palmer tražili od bh. političara saradnju i kompromise na putu ka konačnom rješenju jer, kako kaže, „vrijeme nam ne ide u prilog“.
Metju Palmer je, u srijedu, apostrofirao da su jake institucije najvažnije da bi se izašlo iz političke krize.
Naglasio je da je važno osigurati integritet izbornog procesa, da se svaki glas čuje i da svaki glas bude prebrojan, ali i da svi bh. građani imaju priliku da ravnopravno učestvuju u borbi za vlast na različitim nivoima.
Opšti izbori bi trebali biti održani u oktobru ove godine.
Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga, a koje dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Blokada vlasti na državnom nivou traje od kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Incko (Inzko) nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i zabranio negiranje genocida, u julu 2021. godine.
Tada su se predstavnici RS povukli iz državnih institucija, i od tada ne učestvuju u donošenju odluka.
U mjesecima kasnije, iz entiteta RS stizale su najave otcjepljenja i prenosa nadležnosti sa BiH na RS u oblasti odbrane, pravosuđa, finansija, nabavke lijekova i bezbjednosti.
