Glasači u Čileu odbacili su predloženi konzervativni ustav koji je trebao da zamijeni povelju iz doba diktature koja je počela pučem 1973. godine. Do glasanja je došlo više od godinu dana nakon što su Čileanci odbacili predloženi ustav koji je sastavila ljevičarska konvencija. Njihov prijedlog mnogi su okarakterisali kao jednu od najprogresivnijih ustava na svijetu.
Novi dokument, koji su većinom napisali konzervativni vijećnici, bio je konzervativniji od dokumenta koji je trebao da zamijeni jer bi produbio načela slobodnog tržišta, smanjio mogućnosti intervencije države i ograničio neka prava žena, pišu svjetski mediji.
Kontroverzni članovi novog prijedloga
Sa više od 50 posto glasova protiv u nedelju, 17. decembra, Čileanci su odbacili konzervativni prijedlog ustava koji bi zamijenio dokument iz perioda diktature što je pokazalo duboke podjele u južnoameričkoj državi i nemogućnost politike da već godinama izaže u susret zahtjevima građana za promjenama, napisao je Associated Press (AP).
Protiv nove povelje je glasalo 55,8 posto, dok je 44,2 bilo protiv.
Proces pisanja novog ustava počeo je nakon uličnih protesta 2019. kada je hiljade ljudi izrazilo nezadovoljstvo zbog nejednakost u jednoj od politički najstabilnijih i ekonomski najjačih zemalja Latinske Amerike.
Čileanski predsjednik Gabriel Boric rekao je u nedelju naveče da njegova vlada neće pokušavati treći put promijeniti ustav, rekavši da postoje drugi prioriteti. Priznao je da nije mogao da "kanališe nade da će novi ustav biti napisan za sve". Naprotiv, kazao je, nakon dva referenduma "zemlja je polarizovana, podijeljena".
Novi ustav bi okarakterisao Čile kao socijalnu i demokratsku državu koja "promoviše progresivni razvoj socijalnih prava" preko državnih i privatnih institucija. Ovaj dokument je naišao na protivljenje mnogih lokalnih lidera koji su rekli da bi se njime ukinuo porez na kuće koje su primarno mjesto stanovanja što je ključni izvor državnog prihoda koji plaćaju najbogatiji. Takođe bi uspostavio nove institucije za provođenje zakona i naložio da neregularni imigranti treba da budu protjerani "što je prije moguće".
Jedan od najkontroverznijih članova predloženog dokumenta navodi da "zakon štiti život nerođenih", sa blagom promjenom u tekstu u odnosu na trenutni dokument za koji su neki upozoravali da bi mogao učiniti abortus potpuno nezakonitim u toj južnoameričkoj zemlji. Čileanski zakon trenutno dopušta prekid trudnoće iz tri razloga: silovanje, neživi fetus i rizik za život majke.
Drugi član u predloženom dokumentu koji je izazvao kontroverze kaže da se zatvorenicima koji pate od terminalne bolesti i za koje se ne smatra da predstavljaju opasnost za društvo u cjelini može biti odobren kućni pritvor. Članovi ljevičarske opozicije su rekli da bi ova mjera mogla da bude od koristi onima koji su osuđeni za zločine protiv čovječnosti tokom diktature generala Augusta Pinocheta od 1973. do 1990. godine.
Na snazi ustav iz doba diktature
Ustav iz 1980. sastavljen tokom krvave diktature generala Augusta Pinocheta sada će ostati na snazi, čineći rezultat gorko-slatkim za čileanske progresivne političare i ljevičarsku vladu, napisao je Guardian.
Glasanje u nedelju bilo je za drugi nacrt ustava u manje od dvije godine. "Ustavni proces će se zatvoriti za vrijeme naše vlade", rekao je predsjednik Gabriel Boric u obraćanju naciji u nedelju kasno naveče nakon sastanka svog najužeg kruga u La Monedi, predsjedničkoj palati u Santiagu.
Ovo znači da pitanje ustava i dalje ostaje neriješeno i da neće biti novog procesa vazanog za pitanja ustava do kraja njegovog mandata 2026.
U oktobru 2019. Čile su potresli veliki protesti protiv nejednakosti, a politička klasa planirala je promjenu ustava kao način za suzbijanje nemira. U septembru prošle godine, nakon tri godine duge rasprave koja je izazivala podjele, 62 posto birača odbacilo je progresivni ustav, koji je garantovao dugačku listu prava i sloboda, kao i sveobuhvatne promjene u pravosudnom i političkom sistemu zemlje.
Biračko tijelo okrenulo se desno za drugi nacrt i glasači su izabrali skupštinu kojom je dominirala krajnje desna Republikanska stranka koja je sastavila prijedlog ustava koji je sadržavao kontroverzne odredbe, za koje su aktivisti rekli da su mogle dovesti do ukidanja pristupa zakonskom abortusu. Takođe je sadržavao snažne mjere za rješavanje vrućih pitanja republikanaca, ilegalne migracije i javne sigurnosti, te proglasio da je dužnost Čileanaca da poštuju nacionalne simbole.
Politički obojeni prijedlozi ustava
Ovo je drugi put u 16 mjeseci da je Čile, južnoamerička nacija od 19 miliona stanovnika, odbacio predloženi ustav, jedan je napisala ljevica, a drugi desnica, što je pokazalo podijeljenu naciju oko pravila i načela za upravljanje čak i nakon četiri godine rasprave, napisao je New York Times.
Ali sada, nakon neuspjeha u dogovoru oko novog teksta, nacija će i dalje na snazi imati ustav za čiju zamjenu su glasali mnogi.
Čileanci su dva puta birali većinom političke autsajdere, ljekare, inženjere, advokate, poljoprivrednike, socijalne radnike i druge, u ustavotvorne skupštine kako bi izradili prijedloge povelja. Ali ta tijela na kraju su kreirala dugačke, komplikovane ustave od kojih je svaki bio pravljen po kalupu političke strane koja je kontrolisala skupštinu.
Prošle godine je lijevo orijentisana skupština ponudila ustav koji bi proširio prava na abortus, dao starosjedelačkim zajednicama više suvereniteta i garantovao rekordan broj prava, uključujući pravo na stanovanje, pristup internetu, čist vazduh i brigu "od rođenja do smrti".
Nakon što je taj tekst bio odbačen na 62 posto glasačkih listića, birači su izabrali konzervativce da kontrolišu novu ustavotvornu skupštinu. Ta grupa je došla s prijedlogom koji bi privatnom sektoru dao istaknutu ulogu u područjima kao što su zdravstvo, obrazovanje i socijalna zaštita.
Svaki prijedlog izazvao je žestoko protivljenje, a birači su bili zatrpani složenim i često kontradiktornim informacijama o tome kako će prijedlozi ustava promijeniti zemlju. Dezinformacije su dolazile s obje strane političkog spektra.
Facebook Forum