Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, je 7. jula odlučila isplatiti 100 maraka (50 eura) jednokratne pomoći za oko pola miliona građana koji su najviše pogođeni rastom cijena.
Pravo na jednokratnu novčanu pomoć su, uz penzionere, dobili i korisnici ličnih i porodičnih invalidnina, mjesečnih dodataka po osnovu priznanja ili odlikovanja, te korisnici prava na novčanu egzistencijalnu naknadu, utvrdila je Vlada u donesenoj Uredbi o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena.
Procjenjeno je da će jednokratnu novčanu podršku dobiti više od 530.000 građana a Vlada će dio budžetskih sredstava izdvojiti i za nabavku paketa pomoći osnovnih životnih namirnica u vrijednosti od 500 maraka (250 eura).
Pravo na paket pomoći Vlade FBiH će dobiti građani koji primaju stalnu novčanu i drugu materijalnu pomoć od države.
U BiH su troškovi života u maju ove godine bili viši za 14,4 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Prevoz je u tom periodu poskupio za više od 30 odsto, hrana i bezalkoholni napici za skoro 23 odsto, a stanovanje i režije za oko 11 odsto.
Danas donesenom Uredbom Vlada FBiH je utvrdila i mogućnost da poslodavac do kraja ove godine isplati jednokratnu pomoć radniku u visini do 1.080 maraka (553 eura) što s neće smatrati plaćom niti naknadom i neće biti oporezovana.
Osobe koje koriste više navedenih prava će pomoć ostvariti samo po jednom osnovu a jednokratna novčana pomoć bi trebala biti isplaćena u roku od 60 dana od stupanja na snagu ove uredbe, saopšteno je na konferenciji za medije.
Rast javnih prihoda u prvih šest mjeseci 2022. godine je omogućio ovu pomoć za najugroženije, naveli su iz Vlade, kako bi barem malo pomogli najranjivijim kategorijama bez ugrožavanja fiskalne stabilnosti i redovnih isplata iz Budžeta FBiH.
Savez samostalnih sindikata BiH je u februaru ove godine zbog rasta cijena zatražio od Vlade FBiH i svih decet kantonalnih vlada da hitno donese odluku o dupunjavanju robnih rezervi i tako pomognu najugroženijim kategorijama.
Sinidikati i građani u BiH sve glasnije traže od vlasti da ukinu akcize na gorivo i porez na dodanu vrijednost (PDV) na osnovne životne namirnice. Sa druge strane, državne vlasti ne žure sa povračenjem takvih poteza iako je evidentan rast broja korisnika javnih kuhinja u oba bosanskohercegovačka entiteta, FBiH i Republici Srpskoj (RS).
Vlasti oba entiteta su donosile mjere jednokratne pomoći ali su izostala tražena sistemska rješenja poput ukidanja akciza koja iznosi 0,3 do 0,4 maraka (od 15 do 20 eurocenti) po litri goriva prodanog na bh. tržištu.
PDV u BiH trenutno iznosi 17 posto i plaća se na sve robe i usluge.
Po prijedlogu koji je zapeo u državnom Parlamentu bi se po sniženoj stopi PDV-a od pet posto oporezivali lijekovi, pomoćna ljekovita sredstva i zdravstvena pomagala, kruh, sve vrste mlijeka, jestiva ulja, jestive masnoće, sol, šećer, stočna hrana bez koncentrata, sjemena i sadni materijal.
Također, predloženo je da se po višoj stopi PDV-a od 22 posto oporezuju alkohol, cigare, parfemi, nakit, te drugi luksuzni proizvodi, čime bi se, kako smatraju predlagači, osigurali dodatni prihodi i nadomjestio procijenjeni gubitak prihoda.
Usvajanju ovakvog Prijedloga zakona o dopunama Zakona o PDV-u protivi se dio delegata i zastupnika, ali i predstavnici Uprave za neizravno oporezivanje BiH koja je nadležna za prikupljanje PDV-a, carina i akciza kao posebnih poreza na određene proizvode poput nafte i naftnih derivata, kave ili alkohola.
