RSE: Gospodine Smith, Rezolucijom je podcrtan jedan od najvećih problema BiH od 1995. godine – ustavna reforma - koja je označena kao hitna na putu zemlje ka kreiranju funkcionalne i efikasne države. Ton Rezolucije je jasan i pokazuje da SAD brinu o budućnosti reformi u zemlji. Vjerujete li da će je domaći političari ozbiljno shvatiti?
Smith: Mislim da mnogi hoće. Nadam se da će svi. Ljudi poput Harisa Silajdžića, kojeg znam još od rata, jasni su u u svom uvjerenju kako žele multietničku BiH koja poštuje prava svih ljudi. Treba vam funkcionalan parlament ili Kongres koji bi zaista pravio zakone i koji bi imao moć da ih provede. Zakonodavci treba da prave zakone i budu odgovorni za svoje odluke, radije nego da to za njih rade Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Cijela ideja oko Dejtonskog sporazuma jeste da se stavi tačka na genocid, da promoviše dobru volju i da što prije uspostavi funkcionalnu demokratiju. Ljudi u BiH to apsolutno zaslužuju. Oni žele da njihovi zastupnici donose zakone, a ne da ih blokira manjina koja pripada entitetima. 22 posto parlamentaraca može blokirati bilo koji propis. To je loše. Morate biti u stanju da zakone provedete kroz javnu raspravu, izglasate i živite s posljedicama, potom, ako se ispostavi da to nije dobro ili nije ono što ste naumili, da ih reformišete.
RSE: Rezolucija također ukazuje i na podršku SAD suverenitertu, kontinuitetu i teritorijalnom integritetu BiH, što je važna opaska. Znači li to da SAD više neće dopustiti prijetnje koje dolaze iz Republikek Srpske o disoluciji zemlje?
Smith: Naša nada i namjera je bila da se u Rezoluciju ugradi i to da nema disolucije unutrašnjihgranica. Prolivena je krv mnogih žrtava. Bio sam u Srebrenici 2007. na ceremoniji i bilo je srceparajuće i ekstremno. Da bi došlo do pomirenja, ne možete nagraditi etničko čišćenje i genocid daljim cijepanjem Bosne. Rezolucija je veoma jasna u tom smislu. Rezolucija naglašava napore i na domaćem planu i od strane Haškog tribunala da se postigne pravda za žrtve ratnih zločina. Zločina protiv čovječnosti i genocida. Postoji stvar preko koje smo nekako prešli, a to je da ljudi koji su činili zločine i dalje hodaju ulicom. Postoje ljudi za kojima se traga i koji su počini ta zlodjela ili ih naredili. I njih treba privesti pravdi. Mislim da smo dosta naučili iz holokausta. Sjećam se da sam kao kongresmen slušao o tzv. sigurnim zonama koje su označile Ujedinjene nacije i koje su postale stjecište na kojem su Mladićeve trupe jednostavno prikupile ljude i ubile ih - kao što su uradile muškarcima iz Srebrenice. Treba uspostaviti pravdu i nema veze koliko bi to dugo trajalo.
RSE: Ali, političari u BiH su veoma podijeljeni oko toga treba li im pomoć sa strane.
Smith: Ja sam bio uključen u slučajevima drugih kriza i konflikata, nedavno u Sjevernoj Irskoj. Imao sam deset ili jedanaest sjednica, išao sam redovno u Belfast. I nevjerovatno, sada pričamo o uspjehu Sjeverne Irske koja je zbližila protestante i katolike - one koji nisu više željeli biti unutar Velike Britanije i one koji su željeli biti lojalni. Te razlike su se činile nepomirljivima.Ono što mi izvana možemo je napraviti što neutralniju atmosferu za sastanke ljudi iz cijele BiH i ohrabriti ih da budu puni pomirenja. Tu SAD i evropski prijatelji, ako budemo djelovali zajedno, možemo pomoći. Ne možete ljude natjerati da se vole, ali ih možete nagnati da se makar tolerišu i druge ljude tretiraju s poštovanjem. Sljedeći korak je da shvate da se u stvari vole.
RSE: Koji bi bio posao Specijalnog izaslanika za Balkan?
Smith: Mislim da bi glavna uloga specijalnog predstavnika bila da nađe poštenu sredinu između različitih gledišta, naročito među političkim vođstvom - da ih dovede zajedno, ne samo po osnovu neriješenih pitanja, nego i pravca budućnosti Bosne i Hercegovine. Zapravo neka vrsta izakulisne diplomatije, zapravo, gdje dovedete jednog, drugog, trećeg i kažete: šta kad bi ovaj drugi popustio u nečemu? Treba držati pozitivan pritisak, a ne zahtijevati. Na kraju će Bosanci pomagati Bosancima, to se ne može nametnuti, ali se može potaknuti. To bi uključivalo i vodeće ljude u svim religijama, jer oni imaju prostora da među svojim vjernicima prošire istinski duh pomirenja.
RSE: Jeste li imalo zabrinuti manjkom političke volje da se za sve ove godine učini ozbiljan napredak u Bosni i Hercegovini?
Smith: Sad je najbolje vrijeme. Gledati unazad, u propuštene prilike i ljude koji nisu htjeli da se smaraju, je nešto što je iza nas. Da bi BiH imala dobru ekonomsku i svaku drugu budućnost, trebamo ići naprijed. Ljudi s kojima sam ja razgovarao trebaju viziju. Iako može zvučati kao slogan, ljudi u BiH treba da kažu: ova zemlja može biti divna. Ima toliko raznoliku kulturu, što je prednost, a ne slabost, i hajde da to iskoristimo kao našu moć.
RSE: Je li to poruka s kojom će i potpredsjednik SAD Joseph Biden doći u BiH?
Smith: Ne znam šta će biti njegova poruka, ali Biden je pročitao Rezoluciju, zna odakle potiče, i mislim da se ona slaže i s njegovim viđenjem stanja.
Treba vam funkcionalan parlament ili Kongres koji bi zaista pravio zakone i koji bi imao moć da ih provede. Zakonodavci treba da prave zakone i budu odgovorni za svoje odluke.
Smith: Mislim da mnogi hoće. Nadam se da će svi. Ljudi poput Harisa Silajdžića, kojeg znam još od rata, jasni su u u svom uvjerenju kako žele multietničku BiH koja poštuje prava svih ljudi. Treba vam funkcionalan parlament ili Kongres koji bi zaista pravio zakone i koji bi imao moć da ih provede. Zakonodavci treba da prave zakone i budu odgovorni za svoje odluke, radije nego da to za njih rade Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Cijela ideja oko Dejtonskog sporazuma jeste da se stavi tačka na genocid, da promoviše dobru volju i da što prije uspostavi funkcionalnu demokratiju. Ljudi u BiH to apsolutno zaslužuju. Oni žele da njihovi zastupnici donose zakone, a ne da ih blokira manjina koja pripada entitetima. 22 posto parlamentaraca može blokirati bilo koji propis. To je loše. Morate biti u stanju da zakone provedete kroz javnu raspravu, izglasate i živite s posljedicama, potom, ako se ispostavi da to nije dobro ili nije ono što ste naumili, da ih reformišete.
RSE: Rezolucija također ukazuje i na podršku SAD suverenitertu, kontinuitetu i teritorijalnom integritetu BiH, što je važna opaska. Znači li to da SAD više neće dopustiti prijetnje koje dolaze iz Republikek Srpske o disoluciji zemlje?
Smith: Naša nada i namjera je bila da se u Rezoluciju ugradi i to da nema disolucije unutrašnjih
Da bi došlo do pomirenja, ne možete nagraditi etničko čišćenje i genocid daljim cijepanjem Bosne. Rezolucija je veoma jasna u tom smislu.
RSE: Ali, političari u BiH su veoma podijeljeni oko toga treba li im pomoć sa strane.
Smith: Ja sam bio uključen u slučajevima drugih kriza i konflikata, nedavno u Sjevernoj Irskoj. Imao sam deset ili jedanaest sjednica, išao sam redovno u Belfast. I nevjerovatno, sada pričamo o uspjehu Sjeverne Irske koja je zbližila protestante i katolike - one koji nisu više željeli biti unutar Velike Britanije i one koji su željeli biti lojalni. Te razlike su se činile nepomirljivima.
Mislim da bi glavna uloga specijalnog predstavnika bila da nađe poštenu sredinu između različitih gledišta, naročito među političkim vođstvom - da ih dovede zajedno, ne samo po osnovu neriješenih pitanja, nego i pravca budućnosti BiH.
RSE: Koji bi bio posao Specijalnog izaslanika za Balkan?
Smith: Mislim da bi glavna uloga specijalnog predstavnika bila da nađe poštenu sredinu između različitih gledišta, naročito među političkim vođstvom - da ih dovede zajedno, ne samo po osnovu neriješenih pitanja, nego i pravca budućnosti Bosne i Hercegovine. Zapravo neka vrsta izakulisne diplomatije, zapravo, gdje dovedete jednog, drugog, trećeg i kažete: šta kad bi ovaj drugi popustio u nečemu? Treba držati pozitivan pritisak, a ne zahtijevati. Na kraju će Bosanci pomagati Bosancima, to se ne može nametnuti, ali se može potaknuti. To bi uključivalo i vodeće ljude u svim religijama, jer oni imaju prostora da među svojim vjernicima prošire istinski duh pomirenja.
RSE: Jeste li imalo zabrinuti manjkom političke volje da se za sve ove godine učini ozbiljan napredak u Bosni i Hercegovini?
Smith: Sad je najbolje vrijeme. Gledati unazad, u propuštene prilike i ljude koji nisu htjeli da se smaraju, je nešto što je iza nas. Da bi BiH imala dobru ekonomsku i svaku drugu budućnost, trebamo ići naprijed. Ljudi s kojima sam ja razgovarao trebaju viziju. Iako može zvučati kao slogan, ljudi u BiH treba da kažu: ova zemlja može biti divna. Ima toliko raznoliku kulturu, što je prednost, a ne slabost, i hajde da to iskoristimo kao našu moć.
RSE: Je li to poruka s kojom će i potpredsjednik SAD Joseph Biden doći u BiH?
Smith: Ne znam šta će biti njegova poruka, ali Biden je pročitao Rezoluciju, zna odakle potiče, i mislim da se ona slaže i s njegovim viđenjem stanja.
