Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, kazao je da međunarodna zajednica neće prihvatiti pokušaje vlasti iz entiteta Republika Srpska da jednostranim odlukama izmijeni ustavne odredbe.
“Ta glupa ideja da se osniva vlastita agencija za lijekove ili visoko sudsko i tužiteljsko vijeće neće proći. Svima je poznato da sam osoba koja drži riječ, ali i da znam biti i neprijatan. Primjećujem da u Republici Srpskoj stvari idu u racionalnom pravcu i to me raduje”, kazao je Schmidt na konferenciji za medije 8. jula u Sarajevu.
Dodao je da su na dvodnevnoj sjednici Vijeća za provedbu mira razgovarali o pitanju državne imovine te da može reći da je sretan “jer se stvari i u tom pitanju pokreću”.
Što se tiče mandata vojnih snaga Evropske unije (EUFOR Althea) Schmidt je kazao da međunarodna zajednica vjeruje da će misija ostati u BiH i iduće godine te da će to u Vijeću sigurnosti odobriti i Rusija.
“Pobrinuli smo se za određenu vidljivost većim brojem vojnika na jedan ugodan način u razgovorima međunarodnih zvaničnika sa domaćim zvaničnicima. Vidimo da ima čitav niz tema, ali morate razumjeti da ne želim reći puno na temu šta će koja zemlja reći. EUFOR je tu i svi imaju cilj da i dalje budu prisutni”, kazao je Schmidt.
Što se tiče Ruske Federacije koja je članica Vijeća za provedbu mira, Schmidt je kazao kako se Rusija sama isključila, ne plaća članarinu i ne sudjeluje na sjednicama.
“Uz sav respekt prema Rusiji, oni imaju priliku da svima pokažu da nije Rusija nije samo zemlja vodi ratove i baca druge zemlje u ratove. Ja sam bio u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Od 15 država članica, svi su sjedili na svojim mjestima. Ruski pokušaj da to na bilo koji način zaustavi je propao”, kazao je Schmidt.
Prepričao je i “ruski rezervni plan” za koji je kazao da mu je bio “jako simpatičan”.
“Stavljali su ceduljice koje stavljaju da je Schmidt samo turist u BiH. Onda sam od turiste unaprijeđen u stručnjaka. Ipak sam unaprijeđen. Šalu na stranu. Mi smo tu da podržimo BiH i pozivam sve da daju konstruktivan doprinos. Sve ostalo je smijurija”, kazao je Schmidt komentirajući to da ga Rusija ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer je bila protiv imenovanja i jer ono nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti.
Schmidt je kazao i da je put BiH prema Evropskoj uniji sad posebno važan “jer ljudima treba sigurnost upravo u svezi s napadom na Ukrajinu”.
“Rusija, odnosno gospodin (Vladimir) Putin je usadio strah u ljude. Međunarodna zajednica je dala i dat će ljudima u Bosni i Hercegovinu sigurnost, da možete u svojoj zemlji imati budućnost”, kazao je Schmidt.
Dodao je kako je međunarodna zajednica u BiH “sasvim jasna kad je u pitanju održavanje izbora”.
“Ovako nešto nisam doživio da se vodi diskusija da li će se uopće održati izbori. Izbori su pravo građana i građanki u BiH kao i u svim državama svijeta. I tu je točka. Međunarodna zajednica ima obvezu da osigura da se održe izbori”, kazao je Schmidt.
Podsjetio je da su od januara Ured visokog predstavnika u BiH (OHR), Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), Sjedinjene Aemrike Države (SAD) zajednički pisali Vijeću ministara tražeći da se osiguraju sredstva za izbore. Odgovarajući budžet je zakonski trebao biti na raspolaganju 19. maja.
“Zbog toga mogu zadovoljno ustanoviti da je Vijeće ministara BiH nakon dugo trzavica odlučilo da se pripremi financiranje izbora. To nije bilo dovoljno u onom okviru u kojem je to Centralna izborna komisija BiH zatražila. Moglo se desiti da ne dođu na vrijeme glasački listići, a to nije tema o kojoj se nije trebalo ni razgovarati i to je nešto što se mora naprosto učiniti”, kazao je Schmidt obrazlažući jučerašnje nametanje odluke kojom se osigurava održavanje općih izbora u oktobru.
Političkim strankama “koje žele da iz moje odluke izvuku neki poen za svoju političku stranku”, Schmidt je poručio da ta odluka “nije namijenjena strankama već građanima.
“Sve ostalo su politički bjegovi”, poručio je Schmidt.
Dodao je da je “šteta je i tužno da zajedničkim snagama nismo došli do izmjena Izbornog zakona BiH”.
"Radovali bismo se ako bi se stranke uspjele dogovoriti da nema diskriminiranje svih, konstitutivnih i drugih naroda. Sve one tačke o kojima se razgovaralo i u Neumu i u Sarajevu, radovali bismo se da se vrate na njih. Moramo imati izbalansiranu situaciju, naročito nakon izbora. Mi možemo dati doprinos u tom smislu i vjerujem da ćemo biti u prilici da to uradimo”, kazao je visoki predstavnik u BiH.
Naglasio je da će “međunarodna zajednica u budućnosti nastaviti koristiti mnoge instrumenta koji su joj na raspolaganju i pokazati da slučajevi političke korupcije i destruktivnog ponašanja neće proći neprimijećeno”.
“Međunarodna zajednica želi pomoći i podržati BiH. Razgovarali smo s civilnim organizacijama o tome kako će doći do razgovora o ustavu zemlje i prijedlozima koji će doći iz zemlje, a ne izvan zemlje. Moram reći da sam za to da građane i građanke neposredno držimo u toj diskusiji. Ovdje su politički frontovi toliko zaglibili u određenim pravcima. Trebamo pitati, naročito mlade ljude koji mogu pokazati u kom pravcu treba ići”, kazao je Schmidt.
Schmidt je prenio i da se na sjednici Vijeća za provedbu mira u BiH govorilo i o “stvarnim problemima ove zemlje”.
“Odlazak ljudi iz ove zemlje postaje masovan i zabrinjavajući. Ako vam odlazi jedan posto ljudi, mladih i obrazovanih, to se ne može dopustiti. Isto tako da ljudi mogu dobiti u svako doba dobar posao u BiH, to je nešto što nam je potrebno, a ne ono što čujemo od ljudi: možeš dobiti dobar posao, ali hajde potpiši člansku karticu stranke”, kazao je između ostalog Schmidt.
Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH), nametnuo je u utorak, 7. juna odluku kojom će se Centralnoj izbornoj komisiji BiH doznačiti 12,52 miliona maraka (oko 6,41 milion eura) za organizaciju oktobarskih općih izbora.
Schmidt je nametnuo i izmjene Zakona o financiranju institucija BiH i Izbornog zakona BiH.
Naglasio je kako se njima "osiguravaju trajna i sistemska rješenja za automatsko i kontinuirano financiranje izbora kao i privremeno financiranje u situacijama kada budžet BiH ne bude usvojen u budućnosti".
"Odlukom nalažem da Centralna izborna komisija dobije iznos od 12,52 miliona maraka koji je inicijalno određen za pripremu i organizaciju izbora kao posebna alokacija. Ovim se ne isključuju daljnja izdvajanja koja bi mogla biti neophodna za održavanje izbora", naglasio je Schmidt na konferenciji za medije uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH.
Schmidt je svojom odlukom drugi put upotrijebio Bonske ovlasti, koje predviđaju da Ured visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge funkcionere.
Prethodno je Schmidt 12. aprila poništio primjenu Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj (RS), do odluke Ustavnog suda BiH.
