Autor: Coilin O’ Connor (Priredila Biljana Jovićević)
Češki naučnici rade na projektu čiji je cilj zaštita, u dobroj mjeri već uništenog neprocjenjivog arhitektonskog nasljeđa Mosula od razaranja Islamske države (ID).
Tim arheologa iz Češke uključen je u projekat kojim se pokušavaju sanirati posljedice destruktivnih aktivnosti militantne grupe Islamska država u jednom od arhitektonskih dragulja Iraka i svijeta, Mosula.
Mosul je od polovine prošle godine u rukama ove ekstremističke grupe.
Dok najveći dio svijeta sa strane posmatra kako militanti ID sistematski i bez milosti uništavaju tragove kultura Bliskog istoka neprocjenjive vrijednosti, tim čeških naučnika intenzivno radi na pokušaju očuvanja arhitektonskog nasljeđa iračkih gradova.
Na velikom dijelu teritorije Sirije i Iraka, koje ID drži pod kontrolom, mnoge spomenike, zgrade i umjetnička djela do temlja su porušili, uz obrazloženje da je to služilo „idolopoklonstvu“.
Najbogatiji vrijednim kulturno istorijskim i arhitektonskim nasljeđem bio je Mosul. A najveći dio neprocjenjive vrijednosti izbrisan je sa lica zemlje, jer ID pokušava da preobrazi Mosul prema njihovim mjerilima i vrijednostima.
„Na žalost, akcije ID imaju sva obilježja sistematske destrukcije Mosula“, kaže Karel Novaček sa Univerziteta Zapadana Bohemia, koji je dio arheološke misije Češke na sjeveru Iraka.
„Izgleda kao da je meta napada na grad bilo istorijsko sjećanje, korijeni i tradicija, sve što je povezano sa stanovnicima Mosula i njegovom prošlošću“, ispričao nam je.
Novaček je do te mjere šokiran „kulturnim genocidom“ da je sa još nekoliko čeških arheologa, odlučio da nešto učni.
U saradnji sa Orjentalnim institutom Češke akademije nauka i umjetnosti, započeli su projekat čiji je cilj pravljenje svobuhvatne mape kojom bi se identifikovale posljedice štete koju je Islamska država počinila u Mosulu.
Koristeći postojeća naučna istraživanja, arhivske izvore, fotografije, izvještaje ljudi sa terena i satelitske snimke, Novaček i njegove kolege pokušavaju da uspostave što bolju bazu podataka o destruktivnim aktivnostima ID.
Novaček se nada da će sačinjavanje detaljne liste kompletne štete, na kraju iskoristiti međunarodna zajednica i vlasti u Iraku, kao dio koordiniranih napora da se sačuva i obnovi ono što je ostalo od arhitektonskog nasljeđa grada.
Mnoge štete ne mogu se popraviti
Smješten na Tigrisu, 400 kilometara od Bagdada, Mosul je strateški lociran tako da je bio trgovačka ruta stoljećima, pa se ubrzano razvijao u srednjem vijeku te je postao mjesto na kojem su se susrijetale mnoge civilizacije i vjere, posebno muslimani, hrišćani, Jevreji.
Te kuturne različitosti reflektovale su se na arhitekturu Mosula, koji je na koncu postao živi muzej istorijskih građavina za koje Novaček kaže “da nema niti jednog sličnog za poređenje nigdje na svijetu”.
Kad je grad pao u ruke militantima Islamske države, jedinstvene arhitektonske strukture, poput grobnice proroka Jone ili stare džamije Sete svedene su na ruševine.
Islamska država u februaru je objavila video snimak na kojem militanti radosno i sa elanom razbijaju i pretvaraju u prah i pepeo kipove iz muzeja u Mosulu.
A na osnovu informacija koje su dobili od očevidaca, češki akademici strahuju da bi stvari u Mosulu mogle biti i gore.
“Grad je pretprio užasno razaranje”, kaže Novaček koji je siguran da je najmanje 36 najvažnijih spomenika u Mosulu u potpunosti uništeno.
“Mnogo štete koja je pričinjena nije moguće popraviti.Teško je naći još neki istorijski primjer gdje je u gradu tako sistematski uništeno njegovo nasljeđe.Spomenici iz XII I XIII stoljeća nestali su bez traga i nezamjenjivi su. Mi čak nemamo ni kompletnu dokumentaciju o njima. Ima tek po nekoliko fotografija, i to je manje više sve. Na žalost, u mnogim slučajevima šteta na zgradama se ne može popraviti, niti se mogu rekonstrisati na bilo koji način”, navodi rezignirano ovaj stručnjak.
Osim što su do temelja uništene mnoge vrijedne i rijetke arheološke strukture, Novaček navodi i da nema dokaza o neprocjenjivim artefaktima i umjetničkim djelima koja su opljačkana iz muzeja i crkava po Mosulu. Smatra da će mnoga od tih djela biti prodata na crnom tržištu i upotrijebljena za finansiranje Islamske države.
Zrno nade
No istraživanja čeških naučnika ostavljaju zrno nade da možda baš sve neće biti izgubljeno. Novaček se tu posebno nada kada je u pitanju Velika Nur al Din džamijia, čiji je nagnuti minaret nedvojbeno najprepoznatljiviji simbol Mosula.
“Nijesam siguran oko toga šta se može spasiti, ali je interesantno da najvažnija džamija Mosula, sa Al Hadba minaretom još uvjek stoji” , kaže.
”To je minaret iz XII stoljeća, koji je jedna od najznačjanijih struktura u Iraku. Navodno, Islamska država je bila spremna da je uništi u julu prošle godine. No lokalno stanovništvo spontano se tada okupilo oko džamije, zauzelo je i okružilo, te su je na taj način zaštitili od namjere da je sravne sa zemljom. Navodno i dalje je žele uništiti, ali se ideolozi ID i dalje ustručavaju iz istih razloga.To je veoma iznenađujuće, budući da je to umjetničko djelo i jedan od simbola Iraka, koji se čak nalazi na banknoti iračke valute”, pojasnio je.
Novaček je sa svojim timom otkrio i da su mnoga od hrišćanskih zdanja u Mosulu još uvjek netaknuta.
“Te zgrade su oštećene i opljačkane, njihov unutrašnji enterijer je uništen i namještaj odnesen, ali arhitektonski su još uvjek očuvane” , kaže Novaček, dodajući da bi naravno ove zgrade još uvjek mogle biti sravnjene, ali su za sada, izgleda nisko na listi prioriteta Islamske države, budući da su militanti trenutno koncentrisani na brisanje muslimanskih struktura Mosula, koje se ne uklapaju u njihovu veziju islama.
Prema riječima češkog arheologa, krajnji rezultat njihovog rada trebao bi biti okončan za nekoliko mjeseci. Do tada će, nadaju se, ID biti istjerana iz Mosula.
Bez dileme, Karel Novaček s mukom priznaje da će Mosul zauvjek biti promijenjen kao posljedica razaranja ID. A cijelu tu tragediju naučnici su posložili i rekonstruisali samo na osnovu činjenica koju su o ovom izuzetnom srednjevjekovnom gradu uradili njemački istraživači i to prije Prvog svjetskog rata.
Kao rezultat, moderna arheologija ima relativno veoma malo informacija o staroj strukturi Mosula, a i sve te nedostatke, na žalost, nikada neće biti u prilici da otklone.
“Nikada nijesmo imali adekvatno znanje o mnogim od tih zgrada” , konstatuje Novaček. ”Nijesmo u stanju da kažemo što smo tačno izgubili i u najvećoj mjeri vjerovatno nikada nećemo ni saznati”, zaključuje.
