Katastrofalan rad Parlamenta i Vijeća ministara BiH

Sudeći po rezultatima analize rada nevladine organizacije Centri civilnih inicijatava, BiH do sada ne pamti goru državnu kako izvršnu tako i zakonodavnu vlast. Vijeće ministara BiH u protekloj godini od 95 planiranih zakona, realiziralo je svega 44 zakona. Prema riječima Denisa Telića, koridinator monitoring tima CCI-a za rad Vijeća minstara BiH, čitav niz izuzetno važnih mjera nije realiziran:

„Neke ćemo samo spomenuti, kao što su prijedlog zakona za borbu protiv korupcije, strategija unutrašnje financijske kontrole u institucijama BiH, prijedlog zakona o sistemu državne pomoći u BiH, revizija akcionog plana za djecu, odluka za uspostavljanje vijeća za osobe sa invaliditetom, sporazum o ekonomsko-socijalnom vijeću, prijedlog strateškog plana BiH za harmonizaciju poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja.“

U protekloj godini samo su četiri ministarstva Vijeća minstara BiH realizirala svoj godišnji plan sa procentom većim od 50 posto, dodaje Telić:

„Najlošiji stepen realizacije zacrtanih aktivnosti u 2008. godini bilježi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mladen Zirojević sa 36 procenata uspješnosti, a odmah iza njega sa 37 procenata svoj program je realizovao ministar prometa i komunikacija Božo Ljubić.“

Ništa bolja situacija nije ni u državnom Parlamentu. Zastupnici i izlaslanici Parlamenta BiH u 2008. godini usvojili li su 41 od 135 planiranih zakona. Ivica Čavar, koordinator monitoring tima CCI-a za rad PSBiH:

„Od ukupno 41 zakona koje je Parlament usvojio prošle godine, 39 iz programa vlastitog rada plus dva neplanirana, imali smo 23 zakona ili 56 posto u procentima koji su bili izmjene i dopune postojećih zakona, što znači da je samo 19 tzv. temeljnih ili osnovnih zakona, što također govori o njihovom radu u prošloj godini.“

Kada se ovi podaci uporede za radom parlamenata susjednih zemalja, BiH je u velikom zaostaku, naglašava Čavar:

„Za dvije godine rada Parlament BiH usvojio je 81 zakon. Za to vrijeme hrvatski sabor je usvojio nevjerojatnih 427 zakona. Naravno, Parlament BiH je u zaostatku i kada je u pitanju Narodna skupština Republike Srbije, dakle uzeli smo jednu zemlju koja je kandidat za članstvo u EU, i jednu koja je otprilike u rangu BiH - i ponovo se vidi taj zaostatak jer je NS Republike Srbije u drugoj polovici prošle godine usvojila 53 zakona.“

I dok mnoge države u svijetu pokušavaju svojim građanima osigurati bolji životni standard u jeku globlane financijske kriza, bh. građani su prepušteni sami sebi, kaže Šefko Bajić, predstavnik organizacije Centar za promociju civilnog društva:

„Mi smo možda jedina zemlja u regionu koja još uvijek nema ni naznake strategija koje bi se bavile prevazilaženjem posljedica financijskih kriza u svijetu. Mi još uvijek nemamo nikakve, ili vrlo rijetke - a tamo gdje ih imaju ne sprovode se - politike zapošljavanja koje bi, između ostalog, sanirale i teške posljedice financijske krize u svijetu. Još uvijek na nijednom nivou vlasti, pa ni na državnom, mi nemamo jasne strategije za najbitnije reforme koje su nam potrebne ukoliko govorimo o EU.“

Radom Vijeća ministara BiH i državnog Parlamenta, osobito u segmentu borbe protiv korupcije, nije zadovoljan i Transparency international BiH. Predsjednik ove organizacije u BiH Emir Đikić:

„Mi smo razočarani aktivnostima na provođenju Strategije za borbu protiv korupcije koja je usvojena prije tri godine. Pokazuju se neki pozitivni, mali pomaci vezano za program koji radimo sa Fondom Otvoreno društvo, gdje zajedno sa Parlamentranom skupštinom pripremamo novi dokument strategije, gdje bi za razliku od prošle ne Vijeće ministara kontrolisalo provođenje strategije, nego bi Parlament imao nadzor nad provođenjem strategije.“

I dok bh.parlamentarci i ministri iz godine u godinu imaju sve lošije rezultate rada, njihova primanja su višestruko veća od primanja njihovih kolega u regiji.