Visoki ulozi u saradnji zemalja Centralne Azije s talibanima

Pišu: Farangis Najibullah i Khursand Khurramov

Zemlje Centralne Azije poduzimaju korake da ojačaju odnose sa svojim južnim susjedom, Afganistanom predvođenim talibanima, uprkos sve restriktivnijoj politici ove tvrdolinijaške grupe, posebno prema ženama, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Kirgistan je uklonio talibane sa svoje liste terorističkih organizacija ranije ovog mjeseca, Turkmenistan je nastavio rad s Afganistanom na velikom projektu gasovoda, dok je Uzbekistan potpisao sporazume o saradnji vrijedne 2,5 milijardi dolara s Kabulom, tokom posjete uzbekistanskog premijera Afganistanu u avgustu.

Kirgiski ministar vanjskih poslova Jeenbek Kulubaev rekao je 6. septembra da ova mjera ima za cilj "osiguranje regionalne stabilnosti i dalji napredak dijaloga".

Turkmenski i talibanski zvaničnici održali su 11. septembra ceremoniju obilježavanja nastavka dugo odlaganog projekta gasovoda Turkmenistan-Afganistan-Pakistan-Indija (TAPI), koji je dizajniran za transport do 33 milijarde kubnih metara prirodnog gasa iz Turkmenistan do Južne Azije svake godine.

Ceremoniji u turkmenskom pograničnom gradu Serhetabat prisustvovao je bivši predsjednik Gurbanguli Berdimuhamedov, čelnik moćnog Narodnog vijeća Turkmenistana, dok je delegaciju talibana predvodio njen premijer Mohamed Hasan Ahund, koji se nalazi na listi sankcija UN-a.

Turkmenski predsjednik Serdar Berdimuhamedov pridružio se ceremoniji putem video linka.

Procjenjuje se da je TAPI projekat vrijedan 10 milijardi dolara prvi put osmišljen 1990-ih, ali je više puta odgađan zbog rata i nestabilnosti u Afganistanu.

Turkmenistan se nada da će predloženi gasovod od 1.800 kilometara postati ključni izvor prihoda za Ašgabat kojem nedostaje novca.
Afganistan bi godišnje zarađivao oko 500 miliona dolara na tranzitnim taksama, što bi predstavljalo veliko povećanje državnog budžeta.

Budućnost TAPI-ja, međutim, ostaje pod sumnjom zbog zapadnih sankcija talibanskoj administraciji i izostanka službenog priznanja vlade u Kabulu što bi moglo omesti finansiranje i ulaganja u projekat.
Nijedna zemlja na svijetu nije zvanično priznala talibansku vladu.

Posjeta visokih zvaničnika

U avgustu je uzbekistanski premijer Abdula Oripov otišao u Kabul, što je označilo posjetu na najvišem nivou jednog stranog vladinog zvaničnika otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu prije tri godine.

Tokom posjete, uzbekistanski i talibanski zvaničnici su navodno potpisali investicione i trgovinske sporazume u vrijednosti od oko 2,5 milijardi dolara u sektoru energetike, poljoprivrede i proizvodnje.

Afganistan i Kazahstan najavili su u avgustu 2023. da planiraju povećati bilateralnu trgovinu na tri milijarde dolara.

Kazahstan, najveća ekonomija Centralne Azije, bila je prva zemlja koja je talibane skinula sa liste terorističkih organizacija u decembru 2023.

Ali dok su Kazahstan, Kirgistan, Turkmenistan i Uzbekistan užurbano posjećivali Kabul nakon što su se talibani vratili na vlast, Tadžikistan je bio jedina centralnoazijska država koja je zauzela oštar stav prema novim vladarima u Afganistanu.

'Prihvatanje stvarnosti'

Položaj Dušanbea je u velikoj mjeri povezan sa njegovom etničkom, jezičkom i istorijskom vezom sa uglavnom etničkim tadžikistanskim protivnicima talibanima, koji su pretežno etnički Paštuni.

No, čini se da Tadžikistan sada ublažava svoju politiku prema talibanima u potezu koji tadžikistanski stručnjaci opisuju kao "prihvatanje stvarnosti".

Tadžikistan izvozi struju u Kabul i uspostavio je rad nekoliko tržnica u pograničnim gradovima gdje lokalni trgovci sa dvije strane prodaju robu. Vlade su navodno razgovarale i o saradnji u borbi protiv militanata koji gađaju Tadžikistan sa afganistanske teritorije.

I Dušanbe i Kabul imaju zajednički interes da poraze terorističku grupu 'Islamska država-Horasan', koja je regrutovala mnoge militante iz Tadžikistana.

Afganistanski mediji izvještavaju da je šef tadžikistanskog državnog komiteta za nacionalnu sigurnost Saimudin Jatimov imao sastanak sa šefom talibanske obavještajne službe Abdulom Hakom Vasikom krajem avgusta. Tadžikistanske vlasti nisu ni potvrdile ni demantovale te izvještaje.

Govoreći pod uslovom anonimnosti, ekspert iz Dušanbea rekao je za Tadžikistanski servis RSE da "s obzirom na ogromnu zajedničku granicu Tadžikistana sa Afganistanom, prijetnje od terorističkih napada ali i na ekonomske podsticaje, tadžikistanske vlasti nemaju drugog izbora nego da se odluče za geopolitičku saradnju" sa talibanima.

Neki stručnjaci tvrde da su Kina i Kazahstan odigrale ulogu u uvjeravanju Dušanbea da promijeni stav prema talibanskoj administraciji.

Obraćajući se visokim zvaničnicima članica Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti u Almatiju u junu, kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev nazvao je talibane "dugoročnim faktorom" i istaknuo ono što je opisao kao "važnost razvoja trgovine i ekonomske saradnje s modernim Afganistanom".