Evropska unija poziva BiH na konsultacije sa svojim susjedima i drugim CEFTA partnerima kako bi izbjegli štetan i nepotreban trgovinski spor, navodi se u saopštenju. Prva reakcija iz susjedstva je već stigla - potpredsjednik Vlade Srbije i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić ocijenio je danas da je Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, koji je donijet u BiH, "protekcionistički i suprotan CEFTA ugovoru". Hrvatska je ne samo razočarana već i ogorčena odlukom Parlamenta BiH o uvođenju carinskih opterećenja na hrvatske poljoprivredno prehrambene proizvode te će hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova uputiti BiH prosvjednu notu, izjavio je danas hrvatski ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić. Zakonom koji je usvojen u Parlamentu uvodi se puna carinska stopa na uvoz iz Hrvatske i Srbije za nekoliko grupa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Upozorenja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Evropske komisije u BiH, nisu pomogla da Parlament BiH ne usvoji Zakon o zaštiti domaće proizvodnje kojim se vraćaju pune carinske stope za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije i Hrvatske. Zakonom je direktno prekršen međunarodni sporazum CEFTA, na što upozorava ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević. Međutim, njemu većina parlamentaraca zamjera što se nije zalagao za zaštitu domaće proizvodnje u okviru sporazuma. On na te optužbe odgovara:
Parlament BiH
„Pa da kažem resornim kolegama: tim zakonom tražimo uvođenje pune carinske stope za 954 tarifne linije. Od toga, 70 % uopšte ne ulazi u Bosnu i Hercegovini niti je bilo predmet uvoza ikad, iz bilo koje zemlje. Egzotične proizvode, čiju mi zaštitu tražimo, ni konjsko meso i meso kitova, foka, i palmine orahe...“
Iako je usvojen većinom glasova, Zakon o zaštiti domaće proizvodnje podijelio je i parlamentarce. I dok su delegati iz reda srpskog i bošnjačkog naroda glasali za, Hrvati su bili protiv zakona. O razlozima koji su ih naveli da podrže zaštitu domaće proizvodnje, Adem Ibrahimpašić i Mladen Ivanić kažu:
Ibrahimpašić: „Sve što nama treba jeste da se potpiše sporazum o međusobnom priznavanju certifikata o kvalitetu, da nas niko ne maltretira kad to izvozimo van. Na primjer, evo – za jedan naš proizvod kažu: jeste vi napisali da je taj proizvod sačinjen od ekstrakta biljaka, ali niste rekli kojih biljaka. Kupite koka-kolu, pa vidite šta na njoj piše! „Izrađeno od ekstrakta biljaka“ i tačka. Nema dalje ništa.“
Ivanić: „Dva su razloga zbog kojih sam ja glasao. Jedan je stvarne ekonomske prirode, budući da je poljoprivreda stvarno u velikim problemima u BiH. Drugi razlog je da nije realno očekivati da mi iz opozicije budemo veći katolici od pape, pa da mi branimo poziciju BiH.“
Sjedište Evropske komisije u BiH, Foto: Midhat Poturović
Klub delegata iz reda hrvatskog naroda najavljuje da će od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti usvojenog zakona, ukoliko ga Kancelarija visokog predstavnika ne stavi van snage. Delegat Branko Zrno:
„Klub Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH uistinu je glasao za zaštitu, najprije digniteta ove države, zatim zaštite ove države, jer kršenje međunarodnih normi, međunarodnih sporazuma izaziva samo po sebi implikacije. Najprije će to biti ove političke, nakon toga će biti i ekonomske.“
Nezadovoljstvo donošenjem zakona ne kriju ni u Evropskoj komisiji u BiH. Ocjena je da je suprotan obavezama BiH unutar Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je, kako kažu, "prolaz" za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU. Portparolka Zora Stanić:
„Evropska komisija je također zabrinuta i zbog posljedica koje će osjetiti obični ljudi. U slučaju da bude primijenjen, ovaj zakon će uzrokovati porast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u prodavnicama i direktno ćeuticati na bh. građane koji već trpe posljedice ekonomske krize. EU poziva BiH na konsultacije sa svojim susjedima i drugim CEFTA partnerima, kako bi izbjegli štetan i nepotreban trgovinski spor.“
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH, Miro Pejić:
„Predlagač zakona je tražio mišljenje Evropske komisije i Evropska komisija je odgovorila da je to isključivo stvar dogovora potpisnica, odnosno članica CEFTA-e i da se oni apsolutno ne žele u to miješati. Kad se radi o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, onda je to segment koji se tiče Evrope, evropskog tržišta i Evropske komisije. Tu možemo razgovarati, ali što se tiče sporazuma CEFTA, njegovih primjena i mjera o nekakvim zaštitama, to su isključivo uputili na kontakt sa članicama CEFTA-e.“
Pejić kaže da će primjena Zakona poljoprivrednicima omogućiti da se održe na tržištu, a budžetu BiH osigurati, u zavisnosti od robne razmjene, između 150 i 200 miliona maraka:
„Sve kontra mjere svih drugih zemalja su dobrodošle, jer to otvara mogućnost Bosni i Hercegovini da zaštiti svoj prostor, a svi oni uvoze na naše prostore daleko, daleko, daleko više nego što mi izvozimo na njihovo.“
Vraćanje punih carinskih stopa na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije i Hrvatske odnosiće se na proizvode od mesa i mlijeka, voće povrće, piće i alkohol. To praktično znači da će se naplaćivati 40% od punih iznosa carinske naplate. Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH upozoravaju da će Zakonom biti obuhvaćeno više od 900 proizvoda, te da će se zbog njegove primjene bh. poljoprivrednici naći u još težem položaju.
Upozorenja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Evropske komisije u BiH, nisu pomogla da Parlament BiH ne usvoji Zakon o zaštiti domaće proizvodnje kojim se vraćaju pune carinske stope za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije i Hrvatske. Zakonom je direktno prekršen međunarodni sporazum CEFTA, na što upozorava ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević. Međutim, njemu većina parlamentaraca zamjera što se nije zalagao za zaštitu domaće proizvodnje u okviru sporazuma. On na te optužbe odgovara:
„Pa da kažem resornim kolegama: tim zakonom tražimo uvođenje pune carinske stope za 954 tarifne linije. Od toga, 70 % uopšte ne ulazi u Bosnu i Hercegovini niti je bilo predmet uvoza ikad, iz bilo koje zemlje. Egzotične proizvode, čiju mi zaštitu tražimo, ni konjsko meso i meso kitova, foka, i palmine orahe...“
Iako je usvojen većinom glasova, Zakon o zaštiti domaće proizvodnje podijelio je i parlamentarce. I dok su delegati iz reda srpskog i bošnjačkog naroda glasali za, Hrvati su bili protiv zakona. O razlozima koji su ih naveli da podrže zaštitu domaće proizvodnje, Adem Ibrahimpašić i Mladen Ivanić kažu:
Ibrahimpašić: „Sve što nama treba jeste da se potpiše sporazum o međusobnom priznavanju certifikata o kvalitetu, da nas niko ne maltretira kad to izvozimo van. Na primjer, evo – za jedan naš proizvod kažu: jeste vi napisali da je taj proizvod sačinjen od ekstrakta biljaka, ali niste rekli kojih biljaka. Kupite koka-kolu, pa vidite šta na njoj piše! „Izrađeno od ekstrakta biljaka“ i tačka. Nema dalje ništa.“
Ivanić: „Dva su razloga zbog kojih sam ja glasao. Jedan je stvarne ekonomske prirode, budući da je poljoprivreda stvarno u velikim problemima u BiH. Drugi razlog je da nije realno očekivati da mi iz opozicije budemo veći katolici od pape, pa da mi branimo poziciju BiH.“
Klub delegata iz reda hrvatskog naroda najavljuje da će od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti usvojenog zakona, ukoliko ga Kancelarija visokog predstavnika ne stavi van snage. Delegat Branko Zrno:
„Klub Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH uistinu je glasao za zaštitu, najprije digniteta ove države, zatim zaštite ove države, jer kršenje međunarodnih normi, međunarodnih sporazuma izaziva samo po sebi implikacije. Najprije će to biti ove političke, nakon toga će biti i ekonomske.“
Nezadovoljstvo donošenjem zakona ne kriju ni u Evropskoj komisiji u BiH. Ocjena je da je suprotan obavezama BiH unutar Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je, kako kažu, "prolaz" za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU. Portparolka Zora Stanić:
„Evropska komisija je također zabrinuta i zbog posljedica koje će osjetiti obični ljudi. U slučaju da bude primijenjen, ovaj zakon će uzrokovati porast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u prodavnicama i direktno će
Predlagač zakona je tražio mišljenje Evropske komisije i Evropska komisija je odgovorila da je to isključivo stvar dogovora potpisnica, odnosno članica CEFTA-e i da se oni apsolutno ne žele u to miješati.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH, Miro Pejić:
„Predlagač zakona je tražio mišljenje Evropske komisije i Evropska komisija je odgovorila da je to isključivo stvar dogovora potpisnica, odnosno članica CEFTA-e i da se oni apsolutno ne žele u to miješati. Kad se radi o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, onda je to segment koji se tiče Evrope, evropskog tržišta i Evropske komisije. Tu možemo razgovarati, ali što se tiče sporazuma CEFTA, njegovih primjena i mjera o nekakvim zaštitama, to su isključivo uputili na kontakt sa članicama CEFTA-e.“
Pejić kaže da će primjena Zakona poljoprivrednicima omogućiti da se održe na tržištu, a budžetu BiH osigurati, u zavisnosti od robne razmjene, između 150 i 200 miliona maraka:
„Sve kontra mjere svih drugih zemalja su dobrodošle, jer to otvara mogućnost Bosni i Hercegovini da zaštiti svoj prostor, a svi oni uvoze na naše prostore daleko, daleko, daleko više nego što mi izvozimo na njihovo.“
Vraćanje punih carinskih stopa na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije i Hrvatske odnosiće se na proizvode od mesa i mlijeka, voće povrće, piće i alkohol. To praktično znači da će se naplaćivati 40% od punih iznosa carinske naplate. Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH upozoravaju da će Zakonom biti obuhvaćeno više od 900 proizvoda, te da će se zbog njegove primjene bh. poljoprivrednici naći u još težem položaju.
