Piše: Izabela Jevlojeva
Vlada čečenskog tvrdorukaša iza kojeg stoji Kremlj, Ramzana Kadirova, koji je rekao da "žene treba da znaju gdje im je mjesto", formirala je zvanično vijeće koje će se zalagati za ženske interese. Imenovani članovi tijela su sedam muškaraca i jedna žena: Kadirova kćerka, zamjenica premijera Aišat Kadirova.
Čečenski aktivisti za ljudska prava kažu da to nije korak bliže većoj ravnopravnosti žena na Sjevernom Kakvazu, koji je dugo na udaru optužbi da se tamo gaze prava žena i manjina uključujući LGBT osobe. Umjesto toga, ovdje se radi samo o predstavi za javnost.
Savjet je formiran 1. oktobra kako bi se implementirala ruska nacionalna strategija za interese žena 2023-2030., koja prema navodima državne agencije TASS, ima cilj da poboljša zdravlje žena, socijalni status i proširi njihovu ulogu u "društveno-ekonomskom razvoju" i javnim poslovima.
Sa malo ili nimalo publiciteta, kako čečenski savjet planira da radi na postizanju te misije ostaje nejasno.
Aktivisti za prava tvrde da se status žena samo pogoršao od kada je 2007. ruski predsjednik Vladimir Putin imenovao Kadirova za lidera Čečenije.
Prkoseći kritikama međunarodne zajednice, Kadirov je predložio legalizaciju poligamije, oprostio kada muževi verbalno i fizički zlostavljaju žene, dozvolio otmicu snahe jednog zvaničnika iz sigurne kuće u kojoj se sklanjaju žrtve porodičnog nasilja, nametnuo pravila oblačenja za žene i kako kažu aktivisti, iznudio izvinjenja od žena koje su ukazale na ovaj problem u društvu. Takođe je predvodio brutalnu netoleranciju prema lezbejkama i biseksualnim ženama.
U pokušaju da se uguše prava žena na izražavanje, "Postoje na hiljade takvih slučajeva u 20 godina Kadirove vladavine", rekla je veteranka aktivizma za ljudska prava u Čečeniji, Zejnep Gašajeva, koja živi u Evropi. "Lideri u vladi takođe učestvuju u ovome, a sada, odjednom, odlučili su da im pomognu?"
Niko od visokih vladinih zvaničnika koji su članovi savjeta nikada javno nisu odstupili od Kadirovih politika, koji je postao prvi zamjenik premijera Čečenije nakon ubistva njegovog oca 2004.
- Američke sankcije protiv ruskih finansijskih zvaničnika i porodice Kadirova
- Kadirov povlači raniju najavu, kaže da ne odlazi s vlasti
Kadirov zet, Adam Ahanov, novoimenovani ministar zdravlja Čečenije, suprug druge kćerke, imenovan je da vodi tijelo. Druga dva člana, ministar fizičkog zdravlja, sporta i politike za mlade, Isa Ibragimov i ministar obrazovanja, Hož-Baudi Daev, su dalji rođaci Kadirova.
U martu 2022. Ibragimov je prijetio da će pritvarati Čečenke koje vode program uživo ili koriste društvene mreže noću. U videu na čečenskom jeziku, koji je sada izbrisan sa platfome Instagram, on je upozorio, "Obećavam vam veliko, veliko iznenađenje."
Sa svoje strane, Daev je pratio šta se dešava na modnoj sceni i na vjenčanjima.
Kao ministar kulture, bio je naizgled skandalizovan pojavom američkog glumca i pjevača Billyja Portera u haljini na dodjeli Oscara 2019., pozvao je mlade da ne uključuju detalje iz tradicionalne čečenske muške nošnje u žensku odjeću ili uvode "pogrdne inovacije".
On je ranije ovlastio predstavnike vlasti da prisustvuju javnim vjenčanjima i osiguraju da se ne nosi netradicionalna odjeća ili da se ne izvode "neodgovarajući pokreti tokom plesa".
Ministar rada Usman Baširov i njegov zamjenik, Tamerlan Ibakov, ministar za nacionalne politike, informisanje i medije, Ahmed Dudajev, i ministar zdravlja Sulejman Lorsanov, su preostali članovi savjeta.
Dudajev je optužio aktiviste za ljudska prava da su kidnapovali Kalimat Taramovaju, državljanku Čečenije koji je silom dovedena u zemlju iz susjednog Dagestana, gdje je pobjegla kako bi se sklonila od navodnog nasilja svog supruga.
Aišat Kadirova (24), nedavno imenovana zamjenica premijera Čečenije za socijalna pitanja najvjerovatnije će nadgledati rad savjeta, rekla je Gašajeva i drugi aktivisti koji su otišli iz zemlje kao i opozicioni političar Ruslan Kutajev.
Ove godine, na obilježavanju zvaničnog čečenskog dana žena, državni mediji su 16. septembra parafrazirali Kadirova koji opisuje Čečenke kao "najljubaznije, najosjetljivije i najbrižljivije na svijetu", ali nije bilo govora o izazovima sa kojima se suočavaju kao ni spominjanja da se planira formiranje savjeta koji će braniti njihove interese.
Jedan od tih izazova, prema navodima nekih Čečena, jeste zatvaranje žena zbog njihovih ili političkih stavova njihovih članova porodice. Nekada je to bio tabu, s obzirom na široko rasprostranjena tradicionalna stajališta da su žene pod zaštitom muškaraca.
"Prije 15 ili 20 godina, bilo bi nemoguće da se zamisliti sudski proces u kojem ljudi sa Kavkaza učestvuju i zatvaraju ženu zbog njenih političkih stavova", rekla je Zara Murtazalijeva koja je provela sedam godina u zatvoru nakon što je osuđena da je planirala napad na trgovački centar u Moskvi 2004. godine. Napad se nije dogodio, a neki aktivisti za ljudska prava optužuju da su dokazi protiv nje izmišljeni.
Nema preciznih podataka o broju žena koje su političke zatvorenice u Čečeniji, ali Murtazalijeva tvrdi da ih je mnogo više nego što je to javno poznato.
Evropski parlament je 5. oktobra osudio Čečeniju zbog jednog takvog slučaja. Zarema Muzajeva je majka aktiviste za ljudska prava Abubakara Jangulbajeva i opozicionara Ibrahima i Baisangura Jangulbajeva kojeg je Kadirov optužio za terorizam i zaprijetio da će ga "eliminisati".
Nju je u januaru 2022. u ruskom gradu Nižnji Novgorod uhapsila čečenska policija i odvela u pritvor u Čečeniju. Osuđena je u julu 2023. za nasilje nad zvaničnikom i pronevjeru, za šta je dobila pet godina kazne.
Aleksandr Čerkezov, član u Rusiji zabranjene grupe za ljudska prava Memorial, opisao je progon ženskih članova porodice kritičara države kao "uzimanje talaca", što je korak koji se pravi kako bi se izvršio pritisak na muškarce na koje se cilja.
Savjet najvjerovatnije neće govoriti o takvim stvarima, navode kritičari. Gašajeva tvrdi da članove savjeta ne zanimaju stvarni problemi sa kojima se suočavaju Čečenke.
Oni žele da pokažu, u evropskom formatu, kako im sve dobro ide po pitanju ženskih prava, komentarisala je. "Ženska prava naspram prijetnji i nasilja u porodici, na primjer, neće izaći u javnost zbog našeg mentaliteta", jer takvo ponašanje je stvar porodice.
Međutim, kao drugi stručnjaci, Čerkezov je upozorio na stereotipe u Rusiji da su žene iz većinski muslimanskog sjevernog Kavkaza, pasivne žrtve zlostavljanja.
Tokom separatističkih ratova u Čečeniji protiv ruske vojske tokom 1990-ih i početkom 2000-ih, rad na zaštiti ljudskih prava zavisio je pretežno od žena koje su se mogle obraćati na okupljanjima jer ih Rusi nisu smatrali potencijalnim borcima, napomenuo je on.
Ali u Čečeniji više nema ni jedne organizacije za ljudska prava, komentarisao je aktivista iz bivšeg Sintem centra, neprofitne organizacije koja je savjetovala zlostavljane žene i djecu. Neke organizacije su se zatvorile nakon ruskog zakona o stranim agentima 2020., dok su se druge pozatvarale pod prijetnjama krivičnog progona ili prijetnjama nasiljem koje su upućivane aktivistima ili članovima njihovih porodica, rekla je ona.
"Najvećim dijelom žene su bile te koje su radile na ljudskim pravima u Čečeniji, tako da ne bi pravile probleme sebi i svojim porodicama, sve organizacije koje su imale makar neke komponente borbe za ljudska prava, su zatvorene", objasnio je aktivista, koji je tražio da iz sigurnosnih razloga ostane anoniman.
Ostaju samo aktivisti pojedinci, dodao je.
"U takvom okruženju, Čečenkama je potrebna grupa da ih zaštiti od proizvoljnosti zvaničnika", komentarisao je Kutajev. Ali organizacija "koju su formirale vlasti ne može da ih odbrani od njene samovolje", dodao je. "To je paradoks svega ovoga."
Facebook Forum