S prvim danom nove 2012. godine smanjene su stope carina za određene proizvode iz Evropske unije koji se uvoze u BiH. Tim se nastavlja primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU.
S prvim danom nove 2012. godine smanjene su stope carina za određene proizvode iz Evropske unije koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu. Tim se nastavlja primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU.
Radi se o određenim prehrambenim i tekstilnim proizvodima, te o rabljenim automobilima. Međutim, to nije donijelo koristi potrošačima jer su cijene ostale iste. Jedini “rezultat” za sada je činjenica da je Bosna i Hercegovina izgubila značajan dio prihoda zbog nižih stopa carina
Za određene tekstilne proizvode stopa carine od ove godine iznosi tri posto, a za prehrambene proizvode, poput milječnih i mesnih, iznosi dva posto. Naredne godine carine bi trebale biti ukinuti i za ove proizvode. Ratko Kovačević iz Uprave za indirektno oporezivanje.
„Primjerice, putnička motorna vozila, određenje vrste tekstilnih proizvoda – kaputi, sakoi, odijela, hlače i slično – sve su to proizvodi koji su u toku prošle 2011. godine imali stopu carine šest odsto. Ta stopa carine u toku 2012. iznosi tri odsto, a od početka 2013. potpuno se ukida. S druge strane, određeni prehrambeni proizvodi, poput telećeg i junećeg mesa, poput određenih mliječnih proizvoda kao što su neki mliječni namazi, jogurti i slično, određene vrste povrća i voća, kafa sa i bez kofeina – svi ovi proizvodi su u toku 2011. godine imali stopu carine četiri odsto, a od početka 2012. stopa carine na pomenute proizvode iznosi dva odsto, a 2013. će biti u potpunosti ukinuta“, navodi Kovačević.
Niže stope carina rezultat su primjene Privremenog sporazuma o trgovini u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU. BiH je odredila da su ti proizvodi od posebnog značaja za građane. Međutim, građani nemaju velike koristi zbog toga što su cijene ovih proizvoda iste, možda čak i više.
Ratko Kovačević
Neki od njih za RSE kažu da su trgovci vjerovatno oportunisti i da se to vidjelo na cijenama benzina, na svim drugim stvarima.
„Trgovci ostavljaju maržu sebi. Što ne bi – kad im se može“, kaže jedan od građana Sarajeva, dok drugi dodaje:„Sve raste, samo plate ostaju iste.“
Još prije dvije godine carine su ukinute za oko 90% proizvoda porijeklom iz Evropske unije. U Upravi za indirektno oporezivanje kažu da je dosadašnje iskustvo pokazalo da ukidanje carina nije uticalo na situaciju na tržištu.
„Snižavanje carina nije uticalo na značajnije sniženje cijena na tržištu u Bosni i Hercegovini. Znate da je formiranje cijena slobodno, ono isključivo ovisi od ponude i potražnje u datom momentu, a država nema mehanizam da bilo koga prisili da za smanjenje poreskog opterećenja, u ovom slučaju za smanjenje ili ukidanje carina, smanji i finalnu cijenu tog proizvoda na tržištu u Bosni i Hercegovini“, kaže Kovačević.
Činjenica je da su prepolovljeni i prihodi od carina.
„U proteklom periodu, od 2008. do danas, izgubili smo značajan dio prihoda po osnovu carina. Naime, u toku 2008. godine Uprava za indirektno oporezivanje je prikupila 650,000.000 maraka samo po osnovu prihoda naplaćenih od carine na uvoz proizvoda u Bosnu i Hercegovinu, a u toku 2011. godine to je bilo nešto manje od 300,000.000 maraka. Znači, prihodi od carina su praktično prepolovljeni“upozorava Kovačević.
Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista RS-a SWOT smatra da bi cijene trebale biti niže nakon ukidanja carinskih stopa, ali to nije slučaj u Bosni i Hercegovini.
„Ako gledamo neku ekonomsku logiku, onda bi imalo smisla da kad se smanje stope carina na određene proizvode dođe i do smanjenja cijene tih proizvoda. Međutim, ono što praksa pokazuje, jer se to kod nas dešavalo više puta, u slučaju rasta carinskih stopa brzo rastu i cijene, ali kada dolazi do sniženja carinskih ili poreskih stopa, ne dolazi do sniženja, ili ne dolazi u tolikoj mjeri u kojoj je smanjena ta dadžbina, od carinske ili poreske stope. Jednostavno, firme koje se bave prodajom tih proizvoda ili neko od njih u tom lancu – svi pomalo zadrže od te razlike u cijeni. Onda dođemo do toga da je proizvodu ili minimalno ili nikako smanjena cijena. Znači, potrošač nema nikakve koristi, a država samo gubi prihod“, zaključuje Todorović.
