Tri dana nakon sastanka, bosanskohercegovački predstavnici političkih partija i dalje u javnosti različito tumače razgovore koje su imali sa predstavnicima američke administracije i Evropske unije u petak, u Butmiru kod Sarajeva.
Iako neki od njih najavljuju da će tokom ove sedmice međusobno razgovarati kako bi približili stavove i pronašli, eventualno, kompromisna rješenja o ustavnim promjenama, analitičari ocjenjuju da do dogovora neće doći, s obzirom na činjenicu da su im stajališta dijametralno suprotna. A da je takva konstatacija tačna pokazuju i izjave pojedinih predstavnika stranaka da će štititi do kraja svoje stranačke interese - iako su međunarodni zvaničnici ponudili kandidatski status Bosni i Hercegovini već od januaru naredne godine u zamjenu za ustavne promjene u zemlji.
Milorad Dodik: "BiH pokazuje se da je neodrživa zemlja"
Predstavnici političkih partija koje su učestvovale na sastanku u Butmiru ni tri dana od njegovog održavanja ni milimetar nisu približili svoje različite stavove kako bi se pronašli kompromisno rješenje o ustavnim promjenama u zemlji. Neki od njih, poput predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, otili su u suprotnom smjeru. Za beogradsku televiziju B92 Dodik je izjavio da Republika Srpska neće pristati na prenošenje nadležnosti sa entiteta na državu, te kako je Bosna i Hercegovina neodrživa:
„BiH pokazuje se da je neodrživa zemlja, da je međunarodna zajednica prekombinovala situaciju u BiH, da će to na kraju se i vidjeti.“
Za razliku od Dodika, predsjednik SDA Sulejman Tihić i dalje je optimista. Ne samo što neodrživost Bosne i Hercegovine za Tihića nije upitna, već i to što prvi čovjek SDA vjeruje da će biti postignut kompromis do kraja ove sedmice:
Sulejman Tihić: "Moramo iskoristiti da preokrenemo situaciju u BiH od politike isključivosti ka politici dijaloga"
„Ne treba gubiti nadu. Tu su s nama Amerikanci i Evropljani i ja mislim da će rezultat svih tih konsultacija, razgovora, dogovora, pregovora biti jedan papir koji će predstavljati jedan mogući, realno izvodiv kompromis. Moramo iskoristiti da preokrenemo situaciju u BiH od politike isključivosti ka politici dijaloga, dogovora i kompromisa.“
Ni predstavnici političkih partija sa hrvatskim predznakom - HDZ BiH i HDZ 1990 - ne odstupaju od svojih dosadašnjih stavova da je dvoentitetska država u budućnosti nemoguće rješenje. Iako su, kako ističu, za kompromis, to je minimum ispod kojeg te dvije stranke neće ići, kažu portparoli Veso Vegar i Mišo Relota:
„Ona je nepravedna i nefunkcionalna kao dvoentitetska država i posebno za hrvatski narod je to nepravda.“
„Nikakva kozmetička rješenja ne dolaze u obzir nego cjelovita ustavna reforma koja će osigurati istinsku ustavnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.“
Poruka predstavnika Evropske unije i američke administracije da, ukoliko prihvate ustavne promjene, BiH već početkom godine može dobiti kandidatski status i ući u NATO savez, za bosanskohercegovačke političare ne znači ništa. Neki od njih takvu ponudu ni ne smatraju ozbiljno. Na pitanje da li su u Stranci za BiH spremni da se kockaju sa takvom ponudom zarad stranačkih interesa, odgovara Damir Arnaut, pravni savjetnik predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića:
„Članstvo u euroatlantskim integracijama ne može biti sada neki pregovarački adut bilo koje strane.“
Zlatko Lagumdžija više vjeruje u uspjeh nego prije par mjeseci
Ove sedmice najavljeni su razgovori između pojedinih predstavnika političkih partija, ali i sastanci stranaka sa ekspertskim timovima SAD-a i Evropske unije. Takav jedan održan je već danas, a sa međunarodnim zvaničnicima razgovarao je predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija. Ponavljajući svoje dosadašnje stavove da ta stranka želi da ojača poziciju države, Lagumdžija kaže da konačni ishod razgovora o ustavnim promjenama neće zavisiti od njega, već od vladajuće petorke:
„Da li će doći do uspjeha, ja vjerujem da hoće. Više vjerujem nego što sam vjerovao prije četiri, pet mjeseci.“
Slavo KukićUprkos blagom optimizmu stranačkih lidera kako će ove sedmice postići kakvo takvo kompromisno rješenje, te da će butmirski sastanak 20. oktobra imati sretan kraj, bosanskohercegovački analitičari sumnjanju u takve ocjene. Slavo Kukić kaže kako je u to teško vjerovati, tim prije što niko ne zna šta su međunarodni zvaničnici pojedinačno razgovarali sa političarima. Ono što je sigurno, navodi Kukić, je da postoji dokument ustavnih rješenja:
„Drugo je pitanje šta je razlog da on nije iznesen. Po informacijama koje ja imam, osnovni razlog je bio u protivljenju Karla Bilta da se s tim dokumentom izlazi u Butmiru.“
Analitičarka Tanja Topić:
„Ukoliko dođe do eventualnog dogovora pod budnim okom i prismotrom međunarodne zajednice, onda će on sadržati neka ne tako krupna pitanja.“
Tanja Topić
A da međunarodna zajednica od domaćih predstavnika vlasti očekuju da se do 20. oktobra aktivnije uključe u proces pronalaženja kompromisnog rješenja oko ustavnih promjena, pokazuje i izjava portparola OHR-a Marija Brkića:
„Ured visokog predstavnika očekuje od političkih lidera da uvijek djeluju sa odgovornošću i da se uključe u dijalog.“
Uprkos različitim stavovima o tome hoće li do kraja sedmice političari smekšati svoje stavove i postići dogovor o ustavnim promjenama, sigurno je kako će se do 20. oktobra znati hoće li Bosna i Hercegovina naprijed ili nazad. Poznavajući bosanskohercegovačke političke prilike, kandidatura za članstvo u Evropskoj uniji već od naredne godine za Bosnu i Hercegovinu za sada je samo utopija.
Iako neki od njih najavljuju da će tokom ove sedmice međusobno razgovarati kako bi približili stavove i pronašli, eventualno, kompromisna rješenja o ustavnim promjenama, analitičari ocjenjuju da do dogovora neće doći, s obzirom na činjenicu da su im stajališta dijametralno suprotna. A da je takva konstatacija tačna pokazuju i izjave pojedinih predstavnika stranaka da će štititi do kraja svoje stranačke interese - iako su međunarodni zvaničnici ponudili kandidatski status Bosni i Hercegovini već od januaru naredne godine u zamjenu za ustavne promjene u zemlji.
„BiH pokazuje se da je neodrživa zemlja, da je međunarodna zajednica prekombinovala situaciju u BiH, da će to na kraju se i vidjeti.“
Za razliku od Dodika, predsjednik SDA Sulejman Tihić i dalje je optimista. Ne samo što neodrživost Bosne i Hercegovine za Tihića nije upitna, već i to što prvi čovjek SDA vjeruje da će biti postignut kompromis do kraja ove sedmice:
Ni predstavnici političkih partija sa hrvatskim predznakom - HDZ BiH i HDZ 1990 - ne odstupaju od svojih dosadašnjih stavova da je dvoentitetska država u budućnosti nemoguće rješenje. Iako su, kako ističu, za kompromis, to je minimum ispod kojeg te dvije stranke neće ići, kažu portparoli Veso Vegar i Mišo Relota:
„Ona je nepravedna i nefunkcionalna kao dvoentitetska država i posebno za hrvatski narod je to nepravda.“
„Nikakva kozmetička rješenja ne dolaze u obzir nego cjelovita ustavna reforma koja će osigurati istinsku ustavnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.“
Poruka predstavnika Evropske unije i američke administracije da, ukoliko prihvate ustavne promjene, BiH već početkom godine može dobiti kandidatski status i ući u NATO savez, za bosanskohercegovačke političare ne znači ništa. Neki od njih takvu ponudu ni ne smatraju ozbiljno. Na pitanje da li su u Stranci za BiH spremni da se kockaju sa takvom ponudom zarad stranačkih interesa, odgovara Damir Arnaut, pravni savjetnik predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića:
„Članstvo u euroatlantskim integracijama ne može biti sada neki pregovarački adut bilo koje strane.“
„Da li će doći do uspjeha, ja vjerujem da hoće. Više vjerujem nego što sam vjerovao prije četiri, pet mjeseci.“
Sumnje analitičara
„Drugo je pitanje šta je razlog da on nije iznesen. Po informacijama koje ja imam, osnovni razlog je bio u protivljenju Karla Bilta da se s tim dokumentom izlazi u Butmiru.“
Analitičarka Tanja Topić:
„Ukoliko dođe do eventualnog dogovora pod budnim okom i prismotrom međunarodne zajednice, onda će on sadržati neka ne tako krupna pitanja.“
A da međunarodna zajednica od domaćih predstavnika vlasti očekuju da se do 20. oktobra aktivnije uključe u proces pronalaženja kompromisnog rješenja oko ustavnih promjena, pokazuje i izjava portparola OHR-a Marija Brkića:
„Ured visokog predstavnika očekuje od političkih lidera da uvijek djeluju sa odgovornošću i da se uključe u dijalog.“
Uprkos različitim stavovima o tome hoće li do kraja sedmice političari smekšati svoje stavove i postići dogovor o ustavnim promjenama, sigurno je kako će se do 20. oktobra znati hoće li Bosna i Hercegovina naprijed ili nazad. Poznavajući bosanskohercegovačke političke prilike, kandidatura za članstvo u Evropskoj uniji već od naredne godine za Bosnu i Hercegovinu za sada je samo utopija.
