Dostupni linkovi

Zašto bugarski prokremljanski predsjednik bojkotuje samit NATO-a?


Bugarski predsjednik Rumen Radev jasno je stavio do znanja da ne podržava slanje vojne pomoći Ukrajini, tvrdeći da takva pomoć samo produžava sukob.
Bugarski predsjednik Rumen Radev jasno je stavio do znanja da ne podržava slanje vojne pomoći Ukrajini, tvrdeći da takva pomoć samo produžava sukob.

Piše: Vidka Atanasova

Na istorijskom samitu sljedeće sedmice u Vašingtonu, NATO će proslaviti svoju 75. godišnjicu i izraditi strategiju kako dalje pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske invazije u punom obimu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Šefovi država i vlada iz 32 članice alijanse - uključujući Švedsku, koja se upravo pridružila u martu i Finsku, koja se pridružila u aprilu 2023. - trebalo bi da prisustvuju skupu od 9. do 11. jula.

Međutim, primjetno će biti odsutan predsjednik Bugarske, koja je članica NATO-a od 2004. godine. Rumen Radev je rekao da nije konsultovan u vezi sa dokumentom koji će biti predstavljen na samitu koji iznosi zvanični stav Bugarske o ratu Rusije protiv Ukrajine i opredijeljenost Alijanse da pomogne Kijevu. Umjesto toga, prisustvovat će samo vršilac dužnosti premijera Dimitar Glavčev, umjesto zajedno sa Radevom kako je planirano.

Radev (61), čija je pozicija uglavnom ceremonijalna, ali nudi platformu za uticaj na javno mnijenje, jasno je stavio do znanja da ne podržava slanje vojne pomoći Ukrajini, tvrdeći da takva pomoć samo produžava sukob. On je one koji podstiču takvu podršku nazvao "ratnim huškačima".

Deljan Peevski, lider liberalnog Pokreta za prava i slobode (DPS) i jedan od glasnijih Radevovih kritičara, nazvao je to odbijanje "potvrdom da Radevovi stavovi služe stranim, a ne nacionalnim interesima i da su podložni zavisnostima i vezama na Istoku, naprotiv euroatlantskim vrijednostima i principima." (Peevskog su sankcionisale Sjedinjene Države i Britanija zbog navodne korupcije.)

Drugi su izrazili olakšanje što Radev neće pratiti Glavčeva na samitu, zbog zabrinutosti da bi bivši pilot vazduhoplovnih snaga mogao iskoristiti skup kao platformu za iznošenje svojih stavova naklonjenih Kremlju.

"Da bismo pronašli pozitivno u cijeloj slici, barem nećemo imati brige da će Bugarska imati dvosmislen stav na sastanku u Vašingtonu", rekla je Elena Poptodorova, bivša bugarska ambasadorica u Sjedinjenim Državama.

"U suprotnom, nervozno bismo čekali da vidimo kako bi tačno predsjednik zastupao državni stav kao zvanični portparol Bugarske u Vašingtonu", rekla je Poptodorova za Bugarski servis RSE.
Skepticizam oko NATO-a

Radev je rekao da je njegova odluka da bojkotuje samit NATO-a zavisila od njegove uloge, ili njenog nedostatka, u kreiranju zvaničnog stava Bugarske i njenih obaveza u vezi s ruskim ratom protiv Ukrajine. Radev je rekao da nije konsultovan kada se Vijeće ministara - najviše izvršno tijelo Bugarske koje se sastoji od premijera i drugih visokih ministara - složilo o odredbama ovog stava, saopšteno je iz njegovog ureda 27. juna.

Propust da se javno objavi stav vlade podstakao je spekulacije nekih političara, uglavnom onih koji su naklonjeni Kremlju, da zvaničnici spremaju nešto zlokobnije.

"Nadam se da ćemo svi vidjeti šta piše u ovom tekstu i razumjeti zašto on ni na koji način nije unaprijed konsultovan sa predsjednikom, i zašto postoje rezerve da se to iznese (parlamentu)", rekla je 27. juna potpredsjednica Iliana Jotova, Radevova protukandidatkinja na predsjedničkim izborima 2016.

Vladin ured za štampu je 28. juna naveo da stav koji je iznijelo Vijeće ministara uključuje reafirmaciju vojne podrške Sofije Kijevu, kao i razumijevanje da Ukrajina ne treba biti prisiljena da odustane od teritorije kako bi postigla bilo kakav mir sa Rusija.

Vršilac dužnosti ministra odbrane Atanas Zaprjanov dodao je da zvanični stav ne može biti objavljen jer sadrži i povjerljive informacije.

Nekoliko dana kasnije, 1. jula, vršilac dužnosti premijera Glavčev je rekao da će kasnije tog dana poslati sadržaj zvaničnog stava Sofije u registar tajnih podataka parlamenta. To bi omogućilo poslanicima u Narodnoj skupštini, bugarskom jednodomnom parlamentu, da se upoznaju sa njegovim sadržajem.

Glavčev je odbacio kao "apsurdne" navode da vlada možda gura Bugarsku u rat. "U tome nema ničega što bi se razlikovalo od stavova i rezolucija Narodne skupštine", dodao je on.

Bugarski predsjednik Rumen Radev razgovara sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Budimpešti u maju.
Bugarski predsjednik Rumen Radev razgovara sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Budimpešti u maju.

Radev je dugo izražavao skepticizam prema NATO-u koji pomaže Ukrajini i pokušavao je da blokira takve napore, tvrdeći da će to samo podstaći širi sukob, narativ koji su prihvatile i druge prokremljovski političari, uključujući mađarskog premijera Viktora Orbana.

U stvari, u maju, kada je Sofija bila domaćin sastanka Parlamentarne skupštine NATO-a, Radev je umjesto toga otputovao u Budimpeštu na razgovore s Orbanom, čija je vlada također radila na blokiranju pomoći Ukrajini.

Predstojeći samit u Vašingtonu fokusirat će se na tri glavne teme, prema Jensu Stoltenbergu, generalnom sekretaru NATO-a, uz podršku naporima Ukrajini da se odbrani kao "najhitnija" tačka dnevnog reda.

Radev će svojim odsustvom poslati "štetnu" poruku partnerima Bugarske u NATO-u, rekao je Assen Agov, bivši bugarski poslanik i bivši zamjenik predsjednika Parlamentarne skupštine NATO-a.

"On diskredituje zemlju, misleći da skuplja bodove u nekom mirovnom procesu koji ne postoji", rekao je Agov za RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG