Zavrtanje ruku i državni novac za visoki stub i zastavu za 'čisti bugarski patriotizam'

Pišu: Vidka Atanasova i Genka Šikerova

Velika počast bugarskom nacionalnom identitetu koja je omiljeni projekat predsjednika Rumena Radeva bit će predstavljena ovog mjeseca u južnim Rodopima u zemlji.

Visok 111 metara, stub (poznat kao Rožen pilon) organizatori najavljuju kao "spomenik ujedinjenju svih Bugara" i podići će 8.000 kvadratnih metara, bijelo-zeleno-crvenu trobojku više od bilo koje druge nacionalne zastave u Evropskoj uniji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

To će, tvrde pristalice, podstaći svijet da na Bugarsku gleda "s poštovanjem i priznanjem". Organizatori također obećavaju da će napraviti "atrakciju za čisti bugarski patriotizam" izgrađen na obnovljenoj "vjeri u građanski kolektivni patriotizam".

Međutim, kritičari kažu da se pilon gradi na klimavom političkom terenu, uprkos tvrdnjama najmanje tri ministarstva da je zakonski sve u redu.

Kritičari se protive njegovom mješovitom porijeklu kao "državnoj inicijativi" i "privatnom projektu" koji se dijelom finansira donacijama koje su ministri zatražili od državnih kompanija i preduzeća.

Također osporavaju legitimnost rupe u zakonu za zaobilaženje ograničenja zoniranja koja pravi razliku između ogromnog betonskog temelja postavljenog na livadi i samog pilona, klasifikujući ga kao "pokretnu" konstrukciju.

Također postoje pitanja koja proizlaze iz aktivnosti jednog od glavnih organizatora, uticajnog uzgajivača stoke koji je poticao veze između narodne kulture i stočarstva, uključujući njegove veze s udruženjem koje posjeduje zemlju ispod Roženskog pilona.

"Ne mogu da vjerujem kako može postojati takvo protivljenje Bugara oko zastave", rekao je Simeon Karakolev, koji je prije osam godina utemeljio fondaciju “Naslijeđe u budućnosti” koja je pokrenula planove za postavljanje 100 tona teškog Roženskog pilona s kojeg će se vijoriti nacionalne boje na nadmorskoj visini od 1.430 metara.

Bugarska se od pridruživanja 2007. borila protiv imidža jedne od najkorumpiranijih i neobuzdanih članica EU. Dvije godine je bila u političkom zastoju koji je uticao na nacionalni moral i pojačao uticaj Radeva koji je imenovan u više privremenih vlada.

Privatna ili 'državna inicijativa'?

Prikupljanje sredstava započelo je u novembru kako bi se prikupilo milion leva (511.197 eura) potrebnih za Roženski pilon kroz kampanju "Bugarska zaslužuje" pod pokroviteljstvom Radeva.

Fondacija Naslijeđe u budućnosti je u svojim prvim saopštenjima za štampu navela da će se prilozi, zajedno s njihovim izvorima prihoda, objavljivati na sedmičnoj bazi. Međutim, ta informacija je nedavno nestala sa stranice Roženskog pilona, otprilike u vrijeme kada je RSE tražio informaciju da li su državne firme među najznačajnijim donatorima.

Taj potez je uslijedio nakon naznaka da se prikupljanje sredstava sve više oslanja na klijentelizam.

Bugarski servis RSE-a došao je do kopije pisma upućenog većini vladinih ministarstava iz februara u kojem je tadašnji ministar za inovacije i rast, Aleksander Pulev opisao Rožen kao "državnu inicijativu". Pozvao je članove vlade da doniraju novac "kako u svojstvu ministara tako i lično".

Nekoliko sedmica poslije, web stranica organizatora pokazala je da je inicijativa do 11. januara prikupila samo oko 13.000 leva (6.650 eura).

"Pomoć i saradnja svakog od naših odjela ostaju ključni za podršku ovoj inicijativi pod pokroviteljstvom predsjednika Radeva", napisao je Pulev, pozivajući se na prethodno pismo iz novembra.

Sve ministre u tadašnjoj privremenoj vladi premijera Galaba Doneva imenovao je direktno Radev, u skladu s ustavom.

Kancelarija Radeva nije odgovorila na upite RSE-a o projektu.

Pulev, koji više nije na dužnosti, nije bio dostupan za komentar.

Karakolev je za RSE rekao da u Pulevljevim postupcima ne vidi ništa neprimjereno.

"Ministar Pulev se vrlo aktivno uključio", rekao je Karakolev. "Zove me, kaže da će pozvati svoje kolege da se uključe. Ne vidim šta je tu loše."

Rekao je da je finansiranje bilo u potpunosti transparentno i da je velika revizorska firma, koju je odbio da imenuje, angažovana da pregleda knjige. Rekao je da će zaključci biti javno objavljeni kada budu kompletirani.

Neki dijelovi projekta donirani su u naturi, rekao je Karakolev.

Ogromnu zastavu, koja košta oko 6.000 leva (3,070 eura) i treba je mijenjati do dva puta godišnje, rekao je, osigurava firma za šivenje sa sjedištem u Parvomaiju. Građevinska kompanija PIMK objavila je na društvenim mrežama da prevozi dijelove pilona od turskog proizvođača i da bi mogla osigurati specijalizovane mašine za visokogradnju. Kompanija Artstroj donirala je sredstva za radove iskopa oko 1.000 kubnih metara.

Do 18. maja, Fondacija Naslijeđe u budućnosti je objavila da su doprinosi porasli na više od 700.000 leva (357.840 eura), s donacijama državnih preduzeća s oko 160.000 leva (81.790 eura) prije nego što je ta informacija nestala s web stranice.

Vijeće ministara naknadno je RSE-u dostavilo neke od tih informacija.

Pokazalo se da je Bugarska razvojna banka, koja služi vladi u nacionalnim krizama i ključni je kreditor za infrastrukturu i druga prioritetna područja, donirala 15.000 leva (7.670 eura). Tri kompanije pod kontrolom Ministarstva saobraćaja - bugarski nacionalni željeznički operater, tijelo za vazdušni saobraćaj Bulatsa i operater crnomorske luke u Burgasu – dale su hiljade leva. Opštine Devin i Zlatograd pridonijele su s 5.000 (2.560 eura) odnosno 10.000 leva (5.110 eura).

Šumarska preduzeća koja su podređena Ministarstvu poljoprivrede udružila su snage kako bi donirala oko 120.000 leva (61.340 eura), ili oko tri četvrtine ukupnog iznosa od državnih igrača navedenih u objavi koju je dalo Vijeće ministara.

"Samo ministarstvo nije dalo novac za stub", rekao je za RSE bivši vršilac dužnosti ministra poljoprivrede Javor Gečev. "Ne mogu tim preduzećima govoriti šta da rade. Oni imaju vlastita upravna vijeća." Izrazio je podršku projektu i rekao kako bi trebao ujediniti bugarsko društvo umjesto da stvara kontroverze.

Ranije ovog mjeseca, nedostajalo je još oko 90.000 leva (46.010 eura) do postizanja ciljanog finansiranja.

Pilon bi trebao biti u funkciji od 13. jula, uoči festivala folklora i kulture na Roženu.

'Pokretni' objekat od 100 tona

Dodatna zabrinutost usredsređena je na status konstrukcije kao "pokretne" - postavljene na stotine tona izlivenog betona, kao i na uticaj na životnu sredinu i ispravnost korištenja zemljišta namijenjenog za poljoprivrednu upotrebu.

Fondacija Naslijeđe za budućnost oslobodila je korištenje zemljišta na tri godine, a lokalna opština Smoljan odobrila je izgradnju stuba na dijelu od 256 kvadratnih metara na roženskim livadama.

Glavni arhitekta Smoljana, Borislav Dimitrov, izdao je dvije dozvole za gradnju: jednu za nepomični podzemni temelj od armature i betona te drugu, koja je privremena, za sam "pokretni" pilon. Dimitrov je rekao da nije potrebno odobrenje lokalnog vijeća jer je imovina u privatnom vlasništvu.

Karakolev je za RSE rekao da, iako "ništa na ovom svijetu nije zauvijek", on procjenjuje da je vijek trajanja pilona 50 godina.

Rožen nije zaštićeno područje.

Nedavno imenovani ministar okoliša Julian Popov primijetio je da postoji malo pravne zaštite na estetskim osnovama za takva mjesta, ali je obećao da će na projekat gledati u kontekstu "javne vrijednosti".

Advokat iz Sofije Veselin Tončev kaže da se takav "impozantni pilon" čini nezgodnim da bi se mogao kvalifikovati kao pokretni objekat prema trenutnom zakonu o prostornom planiranju budući da je trajno pričvršćen za temelj naizgled za dugoročnu upotrebu.

"Odmah je vidljivo da nije za privremenu upotrebu", rekao je za RSE Tončev, koji nije uključen ni u jedan slučaj vezan za projekat Rožen. Zapravo, rekao je, relevantni zakon uključuje popis pokretnih objekata, a piloni nisu među njima.

On sumnja kako organizatori možda "pokušavaju zaobići zakon predstavljajući spornu konstrukciju kao pokretni objekat".

Konzervator Petko Cvetkov iz nevladinog udruženja Balkani za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta, rekao je da je njegova organizacija podnijela zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za inspekciju prema zakonima o korištenju poljoprivrednog zemljišta i očekuje da će slučaj na kraju završiti na sudu.

"Ovaj objekat, kako god se to pokušavalo predstaviti, ne ispunjava uslove", rekao je.

Zamjenica gradonačelnika Smoljana Mariana Cekova nije se složila, rekavši da je "rupa koja je napravljena prilično duboka ali da će nasip biti vraćen na mjesto odakle je iskopan." Dodala je da "nema šanse da beton napravi štetu, na njemu će biti zemlja na kojoj će rasti odgovarajuća vegetacija".