Hoće li nakon izbora Bugarska izaći iz političkog ćorsokaka?

Bugarska se vratila na dobro poznato područje. Parlamentarni izbori 27. oktobra dali su stranci desnog centra GERB bivšeg premijera Bojka Borisova najviše glasova, ali nedovoljno da sama sastavi vladu.

Borisov će sigurno pokušati. Ipak, uprkos pobjedi na pet od sedam parlamentarnih izbora od 2021. godine naovamo, GERB nije uspio formirati koaliciju.

Hoće li Borisov biti sposoban formirati Vladu?

Za formiranje vladajuće koalicije, Borisov -- najistaknutiji i najmoćniji bugarski političar, koji je bio premijer tri puta od 2009. godine -- treba podršku najmanje polovine zastupnika u Narodnoj skupštini, jednodomnom parlamentu zemlje koji ima 240 mjesta.

Gledajući raspored glasova u sve rascjepkanijem parlamentu, za formiranje većine biće potrebne tri ili četiri stranke.

Do sada je Borisov jedino isključio saradnju s krajnje desnom, prokremaljskom strankom Preporod, koja je na izborima treća s 13 posto glasova.

Govoreći u izbornoj noći, Borisov je rekao: "Mi ćemo vladati sa svakim ko podržava naš program."

Ulazak Dejlana Peevskog

Velik dio toga svodi se na jednog čovjeka: Dejlana Peevskog, kontroverznog medijskog tajkuna s nevjerovatnim uticajem na javno mnijenje. Optužen je za korupciju i trgovinu uticajem te su ga Sjedinjene Države i Britanija sankcionisale zbog korupcije.

I većina bugarskih političara vjerovatno bi se složila da je Peevski najodgovornija osoba za tekuću političku krizu u Bugarskoj.

U potezu koji bi vjerovatno okončao politički ćorsokak, Borisov je rekao da će raditi s drugoplasiranom prozapadnom reformističkom koalicijom Nastavljamo promjene -Demokratska Bugarska (PP-DB), koja je dobila 14 posto glasova. Međutim, PP-DB insistira da će raditi s GERB-om samo ako Peevski nema uticaja na buduću administraciju.

Borisov je više puta optuživan za bliske veze s Peevskim, koji je za mnoge Bugare simbol korupcije i organiziranog kriminala u zemlji.

Takođe je malo vjerovatno da će Borisov uspjeti skupiti dovoljno mjesta od manjih stranaka u parlamentu, od kojih mnoge takođe odbijaju biti u istom košu s Peevskim.

Dakle, suštinski, svodi se na to da Borisov mora birati između PP-DB-a ili Peevskog. Nakon posljednjih izbora u junu, GERB i bivša stranka Peevskog mogli su formirati vladu uz podršku nekoliko neovisnih zastupnika, ali Borisov je odbio sklopiti dogovor.

Zbog čega Borisov ne može presjeći veze s Peevskim?

Ovo je pitanje od milion dolara u Bugarskoj, a niko zapravo ne zna odgovor.

PP-DB je rekao da Peevski de facto posjeduje GERB kroz međusobne poslovne interese.

Dodatno, smatra se da Peevski kontroliše moćno bugarsko Glavno tužilaštvo, koje nadzire i krivične istrage i tužilačke odluke.

U prošlosti su istrage protiv Borisova bile zatvorene, a bivši premijer je dobio imunitet od krivičnog gonjenja.

Koje su posljedice ove stalne slijepe ulice?

Bugarska stagnira. Novac iz Evropske unije gotovo je presušio i tako će ostati sve dok zemlja ne provede reforme koje je zadala EU i antikorupcijske mjere. Da ne govorimo o tome da bez funkcionalne administracije EU zapravo nema s kim raditi.

Napori da se proguraju reforme i antikorupcijske mjere, posebno od PP-DB-a, neprestano su nailazili na zid.

Dok je zemlja u međuprostoru, napredak Bugarske je zaustavljen na usvajanju eura i potpunom pridruživanju schengenskoj zoni EU bez granica.

Gube li Bugari vjeru u demokratski proces?

Iako povjerenje javnosti u izborni proces svakako nije visoko, djelimični rezultati pokazali su da bi u finalnom skoru odaziv na ove izbore mogao biti malo veći od 34 posto birača koji su glasali u junu.

Prije glasanja postojala je bojazan da bi rašireno razočarenje glavnim strankama moglo rezultirati usponom manjih ekstremnih stranaka kao što je Revival. Ipak, posljednji izbori ne pokazuju jasan dokaz tome.

Dok su marginalne stranke povećale svoj udio glasova, povećale su i glavne stranke.

Mogu li izbori uticati na međunarodni kurs Bugarske?

Iako u parlamentu postoje četiri proruske stranke, one imaju manji broj zastupnika od prozapadnih stranaka.

Moreover, the fact that the pro-Western GERB and PP-DB parties came first and second is an indication that support for Bulgaria's EU and NATO membership remains strong.

Štaviše, činjenica da su prozapadne stranke GERB i PP-DB stigle u izbornoj trci na cilj kao prva i druga pokazatelj je da je podrška članstvu Bugarske u EU i NATO-u i dalje snažna.

I dok podrška i udio glasova PP-DB-a nisu veliki, stalni pritisak stranke za reformama je ključno obilježje bugarskog političkog pejzaža.