Skupština Crne Gore je usvojila rebalans budžeta i predlog o zaduženju za 2022. godinu na vanrednom zasijedanju 29. septembra.
Za rebalans i zaduženje glasala je tijesna većina 41 od ukupno 81 poslanika iz redova proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA.
Rebalansom koji je predložila Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu je planirano povećanje rashoda za 191 milion eura, što je 7,7 odsto više od predviđenog u prethodnom budžetu.
Izdaci su uvećani za 52,6 miliona, a dodatna potrošnja treba da prvenstveno "pokrije" manjak u kasi Fonda za zdravstveno osiguranje (38,6 miliona), Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (36 miliona) i nedostajuća sredstva za zarade (28,5 miliona).
Takođe, odlukom o zaduživanju se umjesto ranije planiranih 560 miliona eura, planira 756 miliona.
Ukupni rashodi za ovu godinu iznose 2,69 milijardi eura.
Prihodi budžeta su planirani na iznos 1,93 milijarde eura, što je 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Tokom skupštinske rasprave je ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao da je rebalans neophodan "da država ne bi otišla u bankrot".
Damjanović smatra da su ekonomsku stabilnost ugrozile populističke mjere prethodne Vlade premijera Zdravka Krivokapića, kada je između ostalog "neustavno ukinut doprinos za zdravstveno osiguranje".
Time se, kako je rekao, gasi javno zdravstvo i građani upućuju na privatne zdravstvene ustanove.
Podsjetimo, ministri ekonomskog razvoja i finansija Krivokapićeve Vlade, Jakov Milatović i Milojko Spajić, kreirali su set zakona programa "Evropa sad" koji je usvojen u Parlamentu krajem decembra 2021. godine.
Tim mjerama minimalna plata zaposlenih od januara 2022. godine povećana je na 450, umjesto dotadašnjih 250 eura, a ukinuti su doprinosi za zdravstveno osiguranje na teret zaposlenih.
Tadašnje opozicione partije su uglavnom bile uzdržane, uz oštro upozoravanje da će te "populističke mjere bez pokrića" dovesti do "grčkog scenarija" u Crnoj Gori, jer će dovesti do enormne potrošnje i umanjenih prihoda u budžetu.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) su povodom rebalansa ocijenili da su javne finansije pred kolapsom, a da rebalans predlaže Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje u Parlamentu.
"Inflacija u Crnoj Gori oko 15 odsto, ugašen je Kombinat Aluminijuma Podgorica, gubitak Elektroprivrede Crne Gore skoro 100 miliona eura, a u veliki problemima i Rudnik uglja", rekao je poslanik DPS-a Petar Ivanović.
U Demokratskom frontu (DF) su ocijenili da je rebalans nužan, a da stabilan bankarski sistem u Crnoj Gori može obezbijediti zaduženje.
Demokrate su saopštile da ima indicija da se budžet pokušava tretirati kao "rezervoar izvorne kampanje", što je, kako ocjenjuju, nastavak prakse koju je ranije sprovodila DPS.
"Zato će Demokrate podnijeti amandman da se fizičkim licima zabrani isplata novca do kraja godine", rekao je poslanik Demokrata Momo Koprivica.
Ministar Damjanović je na to kazao da "rebalans nema nikakve veze sa izborima".
Lokalni izbori u Podgorici i još 13 crnogorskih opština su zakazani za 23. oktobar.
Uoči sjednice, 28. septembra se pred Skupštinom okupila grupa prosvjetnih i zdravstvenih radnika koji su protestovali protiv namjere da se rebalansom ukine novac za rekonstrukciju i izgradnju škola i bolnica.
Oni su poručili poslanicima da "nemaju pravo da uzimaju od učenika i bolesnika".
"Trideset godina i više nismo nijednu bolnicu dobili, a sad i taj sitni novac koji se planirao hoćete da oduzmete, zbog čega? Da biste opravdali najveći vozni par u Evropi Vlade Crne Gore?", kazala je nastavnica harfe Milica Kankaraš.
Iz MANS-a su saopštili da rebalansom Vlada odustaje od izgradnje i rekonstrukcije 14 objekata u oblasti zdravstva, 11 škola i dva vrtića, te više saobraćajnica.
Iako je Vlada predlažila rebalans sa obrazloženjem da koriguje efekte programa "Evropa sad", njime se planiraju dodatna zapošljavanja od 2,7 miliona eura, isplate fizičkim i pravnim licima od 4,5 miliona i povećanje budžetske rezerve za skoro devet miliona, za koje ne postoji obrazloženje, navode u MANS-u.
Kažu i da rebalans "skriva preizbornu potrošnju" od oko 16 miliona eura, koja mogu biti od uticaja na birače u kampanji za lokalne izbore zakazane za kraj oktobra.
