Brojne primjedbe NVO na probni popis stanovništva u BiH

Sredinom oktobra u Bosni i Hercegovini treba da se provede probni popis stanovništva čiji cilj je provjera pripremljenih rješenja za provođenje popisa 2013. godine.

Nevladine organizacije uključene u Inicijativu za slobodu izjašnjavanja smatraju da pripreme za probni popis nisu izvršene na odgovarajući način. Iz ovog sektora napominju da su tri pitanja - o etničkoj pripadnosti, vjeoroispovijesti i maternjem jeziku - formulisana u suprotnosti sa preporukama Konferencije evropskih statističara, te ostavljaju prostor za diskriminaciju.

U udruženju građana „Zašto ne“, koje je dio Inicijative, kažu da pripreme za probni popis od početka nisu tekle kako treba – od samog formiranja listića do načina kako izvršiti popis. Zbog toga smatraju da su sve manje šanse da se probni popis obavi, posebno u svjetlu zamjerki na tri ključna pitanja popisa u BiH - o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku.

„Ona u svakom slučaju ne odgovaraju čak ni onome što su osnovne, bazične evropske preporuke, a to je da sva osjetljiva pitanja trebaju biti otvorena, a nikako na način na koji su postavljena trenutno u popisu, te da u suštini ta senzitivna pitanja treba posebno tretirati i ne stvarati bilo kakve mogućnosti za tenzije ili za zloupotrebu tih podataka. A sa ovakvim popisom kakav je trenutno u velikoj mjeri postoji mogućnost za to“, kaže predsjednik udruženja građana „Zašto ne“ Darko Brkan.

Građani Bosne i Hercegovine na popisu u aprilu sljedeće godine, između ostalog, treba da odgovore na tri pitanja koja su odraz podijeljenosti društva. Tako su npr. kod etničke pripadnosti ponuđeni odgovori: „Bošnjak“, „Hrvat“, „Srbin“, „ne izjašnjavam se“ i „ostali“.

Pitanje o maternjem jeziku je obavezno, a kazna ukoliko se ne odgovori na njega je između 100 i 10.000 konvertibilnih maraka. Za sve odgovore na listiću su pripremljene sugestije, tako da se građani neće moći slobodno izjasniti.

Cementiranje podjela

Ostavljanjem otvorene mogućnosti za izjašnjavanje o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, kao i o maternjem jeziku, smanjila bi se mogućnost diskriminacije, kaže Dervo Sejdić, predstavnik Romskog istraživačkog centra “Kali Sara”. On ukazuje na to kome nije u interesu da se izbjegne diskriminacija:

„Da je političarima ili vladajućoj strukturi u interesu to, oni bi to odmah uradili. Dakle, nije im u interesu. Nažalost, neke stvari bi trebale u normalnim tokovima da se eliminišu kad je u pitanju mogućnost kalkulacija, zloupotrebe popisnih podataka, mogućnost diskriminacije unutar popisa.“

Tri popisna pitanja, smatra dio javnosti, cementiraju podjele u Bosni i Hercegovini: ponuđeni odgovor su tri konstitutivna naroda i ostali, a po uzoru na to koncipirana su i pitanja vjeroisposvijesti i maternjeg jezika.

„U svakoj opciji koja nije jedna od tri dominantne opcije, bilo da se radi o etnicitetu, vjeroispovijesti ili jeziku, spadate u neku kategoriju koja se zove ’ostali’. Teško će biti statistički vrednovati specifičnosti te kategorije, nego će ona vjerovatno ostati u toj formi ’ostali’ - jer nisam siguran da se u tom kontekstu može kvalitetno statistički vrednovati ta opcija kao takva, pogotovo budući da su ove tri predominantne i u velikoj mjeri sugestivne - iako evropske preporuke govore o tome da sva senzitivna pitanja trebaju biti otvorena, što znači da bi trebala biti jedan linija na koju bi ljudi mogli upisivati šta god žele, pa bilo to konstitutivni narodi ili bilo šta drugo“, kaže Darko Brkan.

Demograf Hasan Zolić potvrdio je za sarajevsku TV1 da proces priprema za popis otežavaju specifične okolnosti u Bosni i Hercegovini:

„Evropska komisija predlaže da suštinsko pitanje ne bude pitanje vjeroispovijesti i jezika itd., a kod nas se to stavlja u prvi plan - i sad nas to na neki način dovodi u dilemu šta i kako dalje.“

Iako čelnici Agencije za statistiku BiH nisu bili dostupni za razgovor, u medijima su nedavno izjavili da probni popis neće biti doveden u pitanje. Da li će se uvažiti primjedbe nevladinog sektora, ili će glavni popis stanovništva cementirati podjele u državi - znaće se vjerovatno već na „generalnoj probi“, 14. oktobra.