Premijer Velike Britanije Rishi Sunak osvojio je većinu u parlamentu na glasanju o nacrtu zakona koji bi mogao da Velika Britanije šalje azilante koji ilegalno stignu u tu državu u Ruandu.
Prošlog mjeseca britanski Vrhovni sud proglasio je tu politiku nezakonitom, a Sunak se nada da će novi zakon, kada bude usvojen, ispuniti njegovo obećanje da spriječi ljude da pristižu preko Lamanša u malim čamcima.
Evo detalja o planu i problemu migracije.
Zašto je migracija veliko pitanje u Velikoj Britaniji?
Povratak kontrole nad granicama zemlje i ukidanje slobodnog kretanja ljudi bili su glavni faktor koji je doveo do glasanja za izlazak Velike Britanije iz Evropske unije 2016. Ankete pokazuju da je to i dalje jedno od najvažnijih pitanja za birače.
Ranije vlade konzervativaca su obećavale da će ograničiti povećanje doseljavanja na ispod 100.000 godišnje. Ali, 2022. godine je postignut rekord od 745.000 novih useljenika, dijelom zbog novih pravila za vizu za dolaske iz Ukrajine i Hong Konga.
Kao odgovor, Sunakova vlada je predstavila niz mjera koje bi mogle smanjiti taj broj za 300.000.
U međuvremenu, 2022. godine zabilježeno je rekordnih 45.775 ljudi koji su bez dozvole stigli malim čamcima na južne plaže Engleske. Do sada je, ove godine, stiglo još skoro 29.000.
Šta je britanski plan za Ruandu?
Šema za Ruandu, koju je u aprilu 2022. dogovorio tadašnji premijer Boris Johnson, osmišljena je da odvrati migrante od opasnog putovanja od oko 20 milja (32 km) preko Lamanša i razbije mrežu krijumčara ljudi.
Prema planu, svako ko je ilegalno stigao u Veliku Britaniju nakon 1. januara 2022. suočava se sa slanjem u Ruandu, udaljenu oko 6.400 km.
Međutim, prvi deportacijski let u junu 2022. blokirale su evropske sudije.
Prošlog mjeseca, Vrhovni sud Velike Britanije je jednoglasno potvrdio odluku da je plan za Ruandu nezakonit jer su migranti "u opasnosti da budu vraćeni u svoje zemlje porijekla ili u druge zemlje u kojima bi bili u opasnosti od maltretiranja".
Uprkos tome što nije bilo deportacija, Britanija je Ruandi već platila 240 miliona funti. Dok se Britanija nada da će poslati hiljade migranata, Ruanda trenutno ima kapacitet da primi nekoliko stotina.
Zašto je plan za Ruandu tako važan za Sunaka?
Nakon što je postao premijer u oktobru prošle godine, Sunak je postavimo zaustavljanje dolaska u malim čamcima za jedan od svojih pet prioriteta.
Velika Britanija trenutno troši više od tri milijarde funti godišnje na obradu zahtjeva za azil, a troškovi smještaja migranata koji čekaju odluku u hotelima i drugom smještaju iznose oko osam miliona funti dnevno.
U augustu je bilo rekordnih 134.000 zahtjeva za azil koji čekaju na obradu, a ako se računaju i srodnici taj broj iznosio je 134.000. Sunak je obećao da će ovo riješiti.
Šta je Sunakov novi hitni zakon za Ruandu?
Kako bi riješio pitanja koja je pokrenuo Vrhovni sud, Sunak je dogovorio novi sporazum s Ruandom koji nastoji spriječiti da se bilo ko pošalje bilo gdje drugo osim natrag u Veliku Britaniju.
Njegov novi zakon potvrđuje da je Ruanda sigurna zemlja. Plan ne primjenjuje neke dijelove britanskog Zakona o ljudskim pravima i kaže da će ministri sami odlučivati o tome hoće li se pridržavati bilo kakve zabrane Evropskog suda za ljudska prava. Ako bude usvojen, Sunak kaže da će letovi za Ruandu početi početkom sljedeće godine.
Međutim, njegovi desničarski kritičari, od kojih mnogi žele da Britanija napusti Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, rekli su da plan i dalje ostavlja prostora za pravne izazove. Njegov ministar za imigraciju je dao ostavku.
Hoće li parlament glasati za novi Sunakov zakon o Ruandi?
Na prvom glasanju u parlamentu, gdje Sunakovi konzervativci imaju većinu, zakon je usvojen sa 313 glasova prema 269.
Oko 30 desničarskih konzervativaca bilo je suzdržano i zaprijetili da će glasati protiv u kasnijoj fazi ako se ne pooštri.
Vlada kaže, iako zakon mora dozvoliti pojedinačne izazove, mogućnosti za to su izuzetno male.
Sunak kaže da nacrt zakona ne može ići dalje i da je već na granici poštovanja međunarodnog prava.
Neki pravni stručnjaci kažu da Britanija i dalje može biti obavezna da poštuje nalaze Evropskog suda za ljudska prava koji bi ponovo mogao zabraniti deportacijske letove.
To će vjerovatno naljutiti njegove konzervativne kritičare, a ako se 29 njegovih poslanika pobuni, vlada će se suočiti s porazom na budućim parlamentarnim izborima.
Čak i ako Sunak uspije provući prijedlog zakona kroz Donji dom, zakon bi i dalje mogao zadržati Dom lordova.
Laburistička stranka je obećala da će ga ukinuti ako pobijedi.
Kako je u drugim državama?
Australija je bila pionir koncepta zadržavanja tražitelja azila u pritvorskim centrima izvan države.
Danska je potpisala sličan sporazum sa Ruandom, ali još nije poslala migrante tamo, a Italija je nedavno najavila planove za izgradnju prihvatnih centara u Albaniji.
Izrael je odustao od sličnog sporazuma s Ruandom 2018. nakon pet godina, a izraelski Vrhovni sud ga je proglasio nezakonitim jer Ruanda nije ispoštovala obećanja koja je dala.
Prema podacima Donjeg doma parlamenta, bilo je oko 13 zahtjeva za azil na svakih 10.000 građana Velike Britanije 2022. godine, u poređenju sa 22 zahtjeva za 10.000 stanovnika u Evropskoj uniji.
Facebook Forum