Američki predsjednik Barak Obama izjavio je da još nije donio konačnu odluku o sirijskom pitanju, ali je rekao da razmatra mogućnost ograničene akcije SAD s ciljem kažnjavanja režima Bašara al Asada zbog upotrebe hemijskog oružja.
Američki predsjednik je rekao, nakon izvještaja američkih obavještajnih službi da je u napadu poginulo 1.429 ljudi, da svijet ne može da prihvati da žene i djeca budu otrovana gasom.
Obama je naglasio da upotreba tog oružja predstavlja prijetnju za američku nacionalnu bezbjednost, prenio je AFP.
Istovremeno, generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen u petak je izjavio da NATO ne planira vojnu akciju u Siriji zbog upotrebe hemijskog oružja.
Na pitanje novinara o napadu kod Damaska prošle nedelje, Rasmusen jer ukazao na sirijske snage navodeći da je potrebno biti "nerazumno ciničan da bi se povjerovalo da opozicija stoji iza hemijskog napada u oblasti koju ona već kontroliše".
Rasmusen je u srijedu rekao da je upotreba hemijskog oružja neprihvatljiva i da to ne može proći bez reakcije, ali je danas novinarima u Danskoj rekao da NATO nema plan za intervenciju u Siriji što bi zahtijjevalo odobrenje svih 28 članica.
SAD i Francuska su za sada ostale jedine koje se zalažu za neku reakciju zbog navodne upotrebe hemijskog oružja.
Britanski parlament je u četvrtak odbio da podrži učešće Velike Britanije, dok su Njemačka i Italija saopštile da ne namjeravaju da učestvuju u toj operaciji bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN. Francuska kaže da su spremni na akciju bez obzira na stav Britanije.
Prema istraživanjima javnog mnijenja, pak, građani SAD podijeljeni su oko vojne intervencije.
Istraživanje mreže NBC pokakazalo je da 50 posto Amerikanaca smatra da Obamina administracija ne bi trebalo da vojno interveniše u Siriji, dok čak 80 odsto njih traži da eventualnu akciju prvo odobri Kongres, pokazuje anketa ove televizijske mreže.
Građani SAD su spremniji da podrže ograničenu akciju, kao što je gađanje ciljeva raketama na navođenje sa brodova – 50 procenta prihvata takvu operaciju, dok se 44 odsto protivi.
Samo 21 procenat anketiranih smatra da su udari na Siriju u američkom nacionalnom interesu, a 27 odsto misli da će vojna intervencija poboljšati poziciju civila u Siriji, dok 41 procenat Amerikanaca ne deli taj stav.
Prema ovom istraživanju, 44 odsto građana podržava predsjednika.
Britanci su sa druge strane u parlamentu blokirali premijera Dejvida Kamerona u namjeri da zemlja učestvuje u vojnoj akciji bez odobrenja UN. Posle višesatne rasprave, za slanje vojske u novi rat bila su 272 parlamentarca, dok ih je 285 bilo protiv. Kameron je potom izjavio da je jasno da parlament ne želi akciju i da će "vlada djelovati u skladu s tim".
"Čvrsto vjerujem u potrebu za snažnim odgovorom na upotrebu hemijskog oružja, ali takođe snažno vjerujem u volju Donjeg doma. Iako prijedlog nije prošao, jasno mi je da britanski parlament, koji predstavlja volju naroda, ne želi vojnu akciju. To razumijem i vlada će u skladu sa tim i postupati,“ kazao je Kameron.
Stvaranje međunarodne koalicije
Komentatori ističu da je poraz u Parlamentu veliki udarac za Kamerona, čije su šanse znatno umanjene da dobije još jedan mandat na izborima 2015. Takođe, po prvi put od 1782. godine britanski premijer nije dobio podršku u parlamentu za vođenje rata.
Naime, prije skoro dva i po vijeka, britanski parlament je faktički priznao američku nezavisnost glasajući protiv nastavka borbi u cilju slamanja pobune u američkim kolonijama.
SAD će djelovati u “svom najboljem interesu” u rešavanju krize u Siriji, saopštila je Bijela kuća nakon što britanski parlament nije podržao Kamerona.
"Vidjeli smo rezultat glasanja parlamenta u Ujedinjenom kraljevstvu", rekla je portparolka Sajeta za nacionalnu bezbjednost Kejtlin Hajden. "Kao što smo rekli, odluka predsjednika Obame biće vođena onim što je u najboljem interesu Sjedinjenih Država. On veruje da su u pitanju suštinski interesi za Sjedinjene Države i da zemlje koje krše međunarodne norme u pogledu hemijskog oružja treba da odgovaraju", naglasila je Hajden.
Američki ministar odbrane Čak Hejgel reako je da će njegova zemlja nastaviti angažman u cilju stvaranja “međunarodne koalicije” spremne da djeluje u sirijskoj krizi.
Američki predsjednik izjavio je ranije da će se sirijska vlada suočiti sa "međunarodnim posljedicama" zbog prošlonedjeljnog hemijskog napada, ali je jasno stavio do znanja da bi svaka vojna intervencija bila ograničena kako SAD ne bi bile uvučene u još jedan rat na Bliskom istoku.
"Predsjednik će donijeti odluku o odgovarajućoj reakciji na osnovu interesa nacionalne bezbjednosti SAD," kazao je Obama.
No iz Berlina od šefa njemačke diplomtije Gvida Vestervela je stigla jasna poruka da njegova zemlja neće učestvovati u vojnoj intervenciji u Siriji.
"Od nas nije traženo da učestvujemo u operaciji i mi je ne planiramo”, izjavio je Vestervele za regionalni dnevni list "Neue Osnabrucker Zeitung", u razgovoru koji će u potpunosti biti objavljen u subotu.
Njemačka vlada je međutim saopštila u ponedjeljak da će odobriti međunarodnu akciju protiv režima Bašara al Asada, što je u nekoliko navrata potvrdila sama njemačka kancelarka Angela Merkel.
“Mi insistiramo na tome da Savjet bezbjednosti postigne zajednički stav i da se završi posao UN-ovih inspektora što prije”, rekao je Vestervele.
Izbjeglice
Francuski predsjednik Fransoa Oland izjavio je da odluka britanskog parlamenta da ne učestvuje u vojnoj akciji u Siriji neće uticati na spremnost njegove zemlje da kazni Asadov režim zbog očigledne upotrebe hemijskog oružja protiv civila.
Olandu za vojnu akciju ne treba saglasnost Parlamenta. Francuski predsjednik je precizirao da se neće odlučiti za vojnu operaciju, osim ako to ne bude nužno:
“Sve opcije su na stolu. Francuska se zalaže za proporcionalne i oštre mjere protiv režima u Damasku. Ima samo nekoliko zemalja koje raspolažu kapacitetima da adekvatno kazne (sirijske vlasti). Francuska je jedna od njih. Mi smo spremni. Odluku ćemo donijeti u dogovoru sa našim saveznicima”.
Lider opozicionog Sirijskog nacionalnog saveta Ahmad el-Džabar je izjavio za francuski Inter radio da je intervencija moralna odgovornost međunarodne zajednice koja može potpuno promijeniti situaciju.
Džabar je objasnio da "napadi mogu paralizovati veliki dio režima i podići moral na strani opozicije", prenosi AP.
Sa druge strane, još jedan sastanak stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, koji je sazvan na zahtjev Rusije završen je u četvrtak uveče brzo i bez naznaka napretka ili dogovora o krizi u Siriji.
U međuvremenu, inspektori UN nastavljaju istragu u okolini Damaska. Izvještaj o korišćenju hemijskog oružja u Siriji zavisiće od analize uzoraka sa mjesta napada, koje će stručnjaci Ujedinjenih nacija poslati u laboratorije u Evropi.
Portparol UN Farhan Hak kazao je da bi ova analiza mogla da potraje "više dana". Generalni sekretar UN Ban Ki Mun zatražio je da mu istražitelji predaju preliminarni izvještaj u subotu, čim napuste Damask.
Zbog straha od moguće vojne intervencije, sve više Sirijaca napušta zemlju. Tako libanski zvaničnici navode da je samo preko jednog graničnog prelaza – Masna – u poslednja 24 sata ušlo šest hiljada građana Sirije, dok je do nedavno prelazilo između 500 i 1000 izbjeglica.
Visoki komesar UN-a za izbjeglice, Antonio Gutjereš u petak je iz Iraka apelovao na susjede Sirije da je ovom trenutku krucijalno važno ne zavoriti granicu za one koji bježe pred destrukcijom u sopstvenoj zemlji.
“U Siriji smo svjedoci fizičke destrukcije zemlje, kolapsa mnogih državnih institucija i nezamislive patnje ovog naroda, i onih koji su pobijeni i onih koji bježe I raseljavaju se u raznim pravcima.Imajući u vidi takve okolnosti, najaveći doprinos koji svaka država može dati kada je riječ o ovoj humanitarnoj drami, je da drži granice otvorene za one kojima je potrebna zaštita”, kazao je on.
Od samog početka sukoba u martu 2011., granice za Sirijce koji napuštaju zemlju u građanskom ratu otvorile su Turska, Jordan, Libanon, Irak, Iran i ostali zemlje u regionu.
Šefica Svjetskog programa za hranu Ertarin Kousin pak tražila je da se hitno omogući dopremanje pomoći unesrećenima u Siriji:
“Pozivamo međunarodni zajednicu da zahtijevaju da bude omogućen humanitarni prostor unutar Sirije da bi nastavili da obezbjedjujemo pomoć tamo gdje je neophodna, tako da ljudi ne bi bili prisiljeni da napuštaju svoje domove i zajednice da bi potražili zaštitu.“
Hronologija rata u Siriji
Američki predsjednik je rekao, nakon izvještaja američkih obavještajnih službi da je u napadu poginulo 1.429 ljudi, da svijet ne može da prihvati da žene i djeca budu otrovana gasom.
Obama je naglasio da upotreba tog oružja predstavlja prijetnju za američku nacionalnu bezbjednost, prenio je AFP.
Istovremeno, generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen u petak je izjavio da NATO ne planira vojnu akciju u Siriji zbog upotrebe hemijskog oružja.
Na pitanje novinara o napadu kod Damaska prošle nedelje, Rasmusen jer ukazao na sirijske snage navodeći da je potrebno biti "nerazumno ciničan da bi se povjerovalo da opozicija stoji iza hemijskog napada u oblasti koju ona već kontroliše".
Rasmusen je u srijedu rekao da je upotreba hemijskog oružja neprihvatljiva i da to ne može proći bez reakcije, ali je danas novinarima u Danskoj rekao da NATO nema plan za intervenciju u Siriji što bi zahtijjevalo odobrenje svih 28 članica.
SAD i Francuska su za sada ostale jedine koje se zalažu za neku reakciju zbog navodne upotrebe hemijskog oružja.
Britanski parlament je u četvrtak odbio da podrži učešće Velike Britanije, dok su Njemačka i Italija saopštile da ne namjeravaju da učestvuju u toj operaciji bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN. Francuska kaže da su spremni na akciju bez obzira na stav Britanije.
Prema istraživanjima javnog mnijenja, pak, građani SAD podijeljeni su oko vojne intervencije.
Istraživanje mreže NBC pokakazalo je da 50 posto Amerikanaca smatra da Obamina administracija ne bi trebalo da vojno interveniše u Siriji, dok čak 80 odsto njih traži da eventualnu akciju prvo odobri Kongres, pokazuje anketa ove televizijske mreže.
Građani SAD su spremniji da podrže ograničenu akciju, kao što je gađanje ciljeva raketama na navođenje sa brodova – 50 procenta prihvata takvu operaciju, dok se 44 odsto protivi.
Samo 21 procenat anketiranih smatra da su udari na Siriju u američkom nacionalnom interesu, a 27 odsto misli da će vojna intervencija poboljšati poziciju civila u Siriji, dok 41 procenat Amerikanaca ne deli taj stav.
Prema ovom istraživanju, 44 odsto građana podržava predsjednika.
Britanci su sa druge strane u parlamentu blokirali premijera Dejvida Kamerona u namjeri da zemlja učestvuje u vojnoj akciji bez odobrenja UN. Posle višesatne rasprave, za slanje vojske u novi rat bila su 272 parlamentarca, dok ih je 285 bilo protiv. Kameron je potom izjavio da je jasno da parlament ne želi akciju i da će "vlada djelovati u skladu s tim".
"Čvrsto vjerujem u potrebu za snažnim odgovorom na upotrebu hemijskog oružja, ali takođe snažno vjerujem u volju Donjeg doma. Iako prijedlog nije prošao, jasno mi je da britanski parlament, koji predstavlja volju naroda, ne želi vojnu akciju. To razumijem i vlada će u skladu sa tim i postupati,“ kazao je Kameron.
Stvaranje međunarodne koalicije
Komentatori ističu da je poraz u Parlamentu veliki udarac za Kamerona, čije su šanse znatno umanjene da dobije još jedan mandat na izborima 2015. Takođe, po prvi put od 1782. godine britanski premijer nije dobio podršku u parlamentu za vođenje rata.
Naime, prije skoro dva i po vijeka, britanski parlament je faktički priznao američku nezavisnost glasajući protiv nastavka borbi u cilju slamanja pobune u američkim kolonijama.
SAD će djelovati u “svom najboljem interesu” u rešavanju krize u Siriji, saopštila je Bijela kuća nakon što britanski parlament nije podržao Kamerona.
"Vidjeli smo rezultat glasanja parlamenta u Ujedinjenom kraljevstvu", rekla je portparolka Sajeta za nacionalnu bezbjednost Kejtlin Hajden. "Kao što smo rekli, odluka predsjednika Obame biće vođena onim što je u najboljem interesu Sjedinjenih Država. On veruje da su u pitanju suštinski interesi za Sjedinjene Države i da zemlje koje krše međunarodne norme u pogledu hemijskog oružja treba da odgovaraju", naglasila je Hajden.
Američki ministar odbrane Čak Hejgel reako je da će njegova zemlja nastaviti angažman u cilju stvaranja “međunarodne koalicije” spremne da djeluje u sirijskoj krizi.
Američki predsjednik izjavio je ranije da će se sirijska vlada suočiti sa "međunarodnim posljedicama" zbog prošlonedjeljnog hemijskog napada, ali je jasno stavio do znanja da bi svaka vojna intervencija bila ograničena kako SAD ne bi bile uvučene u još jedan rat na Bliskom istoku.
"Predsjednik će donijeti odluku o odgovarajućoj reakciji na osnovu interesa nacionalne bezbjednosti SAD," kazao je Obama.
No iz Berlina od šefa njemačke diplomtije Gvida Vestervela je stigla jasna poruka da njegova zemlja neće učestvovati u vojnoj intervenciji u Siriji.
"Od nas nije traženo da učestvujemo u operaciji i mi je ne planiramo”, izjavio je Vestervele za regionalni dnevni list "Neue Osnabrucker Zeitung", u razgovoru koji će u potpunosti biti objavljen u subotu.
Njemačka vlada je međutim saopštila u ponedjeljak da će odobriti međunarodnu akciju protiv režima Bašara al Asada, što je u nekoliko navrata potvrdila sama njemačka kancelarka Angela Merkel.
“Mi insistiramo na tome da Savjet bezbjednosti postigne zajednički stav i da se završi posao UN-ovih inspektora što prije”, rekao je Vestervele.
Izbjeglice
Francuski predsjednik Fransoa Oland izjavio je da odluka britanskog parlamenta da ne učestvuje u vojnoj akciji u Siriji neće uticati na spremnost njegove zemlje da kazni Asadov režim zbog očigledne upotrebe hemijskog oružja protiv civila.
Olandu za vojnu akciju ne treba saglasnost Parlamenta. Francuski predsjednik je precizirao da se neće odlučiti za vojnu operaciju, osim ako to ne bude nužno:
“Sve opcije su na stolu. Francuska se zalaže za proporcionalne i oštre mjere protiv režima u Damasku. Ima samo nekoliko zemalja koje raspolažu kapacitetima da adekvatno kazne (sirijske vlasti). Francuska je jedna od njih. Mi smo spremni. Odluku ćemo donijeti u dogovoru sa našim saveznicima”.
Lider opozicionog Sirijskog nacionalnog saveta Ahmad el-Džabar je izjavio za francuski Inter radio da je intervencija moralna odgovornost međunarodne zajednice koja može potpuno promijeniti situaciju.
Džabar je objasnio da "napadi mogu paralizovati veliki dio režima i podići moral na strani opozicije", prenosi AP.
Sa druge strane, još jedan sastanak stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, koji je sazvan na zahtjev Rusije završen je u četvrtak uveče brzo i bez naznaka napretka ili dogovora o krizi u Siriji.
U međuvremenu, inspektori UN nastavljaju istragu u okolini Damaska. Izvještaj o korišćenju hemijskog oružja u Siriji zavisiće od analize uzoraka sa mjesta napada, koje će stručnjaci Ujedinjenih nacija poslati u laboratorije u Evropi.
Portparol UN Farhan Hak kazao je da bi ova analiza mogla da potraje "više dana". Generalni sekretar UN Ban Ki Mun zatražio je da mu istražitelji predaju preliminarni izvještaj u subotu, čim napuste Damask.
Zbog straha od moguće vojne intervencije, sve više Sirijaca napušta zemlju. Tako libanski zvaničnici navode da je samo preko jednog graničnog prelaza – Masna – u poslednja 24 sata ušlo šest hiljada građana Sirije, dok je do nedavno prelazilo između 500 i 1000 izbjeglica.
Visoki komesar UN-a za izbjeglice, Antonio Gutjereš u petak je iz Iraka apelovao na susjede Sirije da je ovom trenutku krucijalno važno ne zavoriti granicu za one koji bježe pred destrukcijom u sopstvenoj zemlji.
“U Siriji smo svjedoci fizičke destrukcije zemlje, kolapsa mnogih državnih institucija i nezamislive patnje ovog naroda, i onih koji su pobijeni i onih koji bježe I raseljavaju se u raznim pravcima.Imajući u vidi takve okolnosti, najaveći doprinos koji svaka država može dati kada je riječ o ovoj humanitarnoj drami, je da drži granice otvorene za one kojima je potrebna zaštita”, kazao je on.
Od samog početka sukoba u martu 2011., granice za Sirijce koji napuštaju zemlju u građanskom ratu otvorile su Turska, Jordan, Libanon, Irak, Iran i ostali zemlje u regionu.
Šefica Svjetskog programa za hranu Ertarin Kousin pak tražila je da se hitno omogući dopremanje pomoći unesrećenima u Siriji:
“Pozivamo međunarodni zajednicu da zahtijevaju da bude omogućen humanitarni prostor unutar Sirije da bi nastavili da obezbjedjujemo pomoć tamo gdje je neophodna, tako da ljudi ne bi bili prisiljeni da napuštaju svoje domove i zajednice da bi potražili zaštitu.“
Hronologija rata u Siriji
