Nakon spora koji je trajao više od pola vijeka, Velika Britanija će konačno vratiti ostrva Čagos, arhipelag od više od 60 ostrva koji se nalazi u Indijskom okeanu, ostrvskoj državi Mauricijusu.
Vlade Britanije i Mauricijusa objavile su 3. oktobra da će puni suverenitet Čagosa ponovo pripasti Mauricijusu u zamjenu za garancije da će ključna američko-britanska vojna baza ostati na arhipelagu u narednih 99 godina.
Međutim, američki republikanci kritikuju britansku vladu zbog te odluke zbog bliskih odnosa Mauricijusa s Pekingom, pišu svjetski mediji.
Zakup ostrva
Arhipelag Čagos, poznat i kao Britanska teritorija Indijskog okeana, skup je ostrva u Indijskom okeanu koja uključuju Dijego Garsija, najveće od ostrva i mjesto strateški pozicionirane vojne baze, piše The Washinton Post.
Među razlozima dugotrajnog spora oko arhipelaga je i odluka Britanije da, zajedno sa Sjedinjenim Državama, iseli hiljade starosjedilačkih stanovnika kako bi napravili mjesta za izgradnju baze.
Britanski premijer Keir Starmer i premijer Mauricijusa Pravind Jugnauth izjavili su 3. oktobra da su postigli "historijski politički dogovor o predaji suvereniteta" nad arhipelagom, prenosi list dodajući da se sporazum i dalje finalizira.
Starmer i Jugnauth su rekli da su posvećeni "dugoročnom, sigurnom i efikasnom radu postojeće baze na Dijego Garsiji" i da bi to uključivalo 99-godišnji zakup ostrva. Sjedinjene Države i Britanija će, prenosi list, zadržati operativnu kontrolu nad bazom.
Britanija je obećala će osigurati paket finansijske podrške Mauricijusu, uključujući godišnje uplate i partnerstvo za izgradnju infrastrukture.
Kao dio sporazuma, Mauricijus će sada moći preseliti ljude na ostrva arhipelaga Čagos, sa izuzetkom Dijego Garsije, napisao je list, podsjetivši da su Britanija i Sjedinjene Države iselile stanovništvo ostrva 1960-ih i 1970-ih da bi se baza mogla izgraditi.
Čagošani su, ističe Washington Post, decenijama tvrdili da su njihova prava povrijeđena prisilnim raseljenjem, koje je Human Rights Watch opisao kao "zločin protiv čovječnosti". Međunarodni sud pravde je 2019. godine u savjetodavnom mišljenju ocijenio da nastavak britanske administracije nad arhipelagom Čagos "predstavlja nezakonit čin".
Mauricijus je tvrdio da je bio primoran da pokloni ostrva u zamjenu za sopstvenu nezavisnost od Britanije 1968. U to vrijeme, Britanija je odlučila da će zadržati ostrva Čagos za sebe i sklopila dogovor sa Sjedinjenim Državama za izgradnju vojne baze na ostrvu Dijego Garsija koja ostaje ključni dio američke projekcije globalne moći.
Baza je pomorsko čvorište za logistiku, komunikaciju i punjenje gorivom te uključuje pistu koja je lansirala bombardere na velike udaljenosti u Afganistan i Irak, napisao je Washington Post.
Predsjednik SAD Joe Biden, koji je pozdravio sporazum, rekao je u izjavi da vojno postrojenje u Dijego Garsiji igra "vitalnu ulogu u nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj sigurnosti".
Protivljenje američkih republikanaca
Visoki američki republikanci napali su britansku vladu zbog njene odluke da ustupi kontrolu nad ostrvima Čagos, upozoravajući da taj potez ide u korist kineskih interesa, prenosi Politico.
Republikanski članovi odbora za vanjske poslove Senata i Predstavničkog doma upozorili su da bi sporazum, sklopljen 3. oktobra, mogao ugroziti sigurnost SAD i Velike Britanije. Britanska vlada pristala je da preda vlast nad spornim arhipelagom Indijskog okeana Mauricijusu, koji ima veze s Pekingom i koji je sklopio sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom 2021. godine.
Senator iz Idaha James Risch, viši član Senatskog odbora za vanjske poslove i pristalica Donalda Trumpa, rekao je da ovaj potez "popušta kineskom zakonu i popušta pod pritiscima neodgovornih međunarodnih institucija poput Međunarodnog suda pravde na račun strateških i vojnih interesa SAD i Ujedinjenog Kraljevstva".
Predstavnik Teksasa Michael McCaul, koji predsjedava Komitetom za vanjske poslove Predstavničkog doma, rekao je da je baza Dijego Garsija "od ključnog značaja" za suprotstavljanje Kini i njenim partnerima u Indo-Pacifiku, dodajući: "Administracija mora osigurati da američki sigurnosni interesi u Indo-pacifičkoj regiji budu zaštićeni ovim sporazumom."
Senator Marco Rubio s Floride smatra da bi se sporazumom "pružila prilika komunističkoj Kini da dobije vrijedne obavještajne podatke o našem postrojenju za pomorsku podršku na Mauricijusu".
Pojedini američki konzervativci također su se izjasnili protiv poteza nove laburističke vlade u Velikoj Britaniji. "Naravno da ovaj dogovor koristi Kini", rekao je Luke Coffey, viši saradnik Instituta Hudson i bivši savjetnik britanskog ministra odbrane Liama Fox.
"Ljudi ne bi trebali dozvoliti da SAD i Velika Britanija koriste vojnu bazu u Diego Garsiji koja traje 99 godina", dodao je. "Pogledajte samo žaljenje i posljedice koje su proizašle iz transfera Hong Konga 1997. pod sličnim aranžmanom."
Dobrodošao korak ka pravdi
Prije više od pet decenija, Britanija je počela nasilno raseljavanje cijelog autohtonog naroda sa njihovog arhipelaga u Indijskom okeanu kako bi mogla izgraditi vojnu bazu sa SAD-om. Priznavši da je to bilo sramotno, Britanija je sada poduzela značajan korak ka rješavanju te nepravde, piše u uredničkom komentaru list The Guardian.
Međunarodni sud pravde je 2019. godine proglasio nastavak okupacije Čagosa nezakonitim, a Generalna skupština UN-a podržala je, sa 116 prema šest, prijedlog kojim se postavlja šestomjesečni rok za povlačenje Britanije. Dvije godine kasnije, specijalni međunarodni pomorski sud UN-a odbacio je zahtjev Britanije za suverenitetom nad ostrvom.
Oni koji se pitaju šta to znači za Britaniju mogli bi, piše Guardian, najprije razmotriti šta to znači za ljude Čagosa. Ostrvljani neće imati pravo da se presele na Dijego Garsiju, iako bi, ako im bude dozvoljeno da rade u bazi, vjerovatno živjeli na ostrvu.
Olivier Bancoult, predsjedavajući Grupe za izbjeglice Čagosa (Chagos Refugee Group), pozdravio je odluku, ali je rekao da će stanovnici Čagosa "podići svoj glas" ako Mauricijus ne ispuni svoje obaveze.
List podsjeća da su Čagošani potomci porobljenih Afrikanaca koje su Francuzi trgovali da rade na plantažama. Na Mauricijusu i Sejšelima su uglavnom bili "bačeni u bijedu". Do 2002. nisu mogli tražiti pravo na boravak u Velikoj Britaniji i britansko državljanstvo, a mnogi od potomaka prvobitnih ostrvljana to još uvijek ne mogu učiniti.
Dok su neki sretni zbog mogućnosti povratka, drugi ne vide puno čemu bi se mogli vratiti i radije bi se fokusirali na osiguranje adekvatnih reparacija i svojih prava u Britaniji i drugdje. Isplaćeno je malo od "paketa podrške" od 40 miliona funti koji je vlada objavila 2016.
Stvaranje novog fonda i način na koji se on troši bit će ključni, napisao je Guardian uz zaključak da je obeštećenje od suštinskog značaja i ova najava treba da bude početak tog procesa.
Facebook Forum