EU mijenja pravila igre za Zapadni Balkan

Prethodne su sedmice u Briselu Danci Kipranima predali štafetnu palicu predsjedavanja Evropskom unijom na period od šest mjeseci. U vrijeme Danske otškrinuta su vrata izlaska iz krize, Srbija dobila kandidaturu a Crna Gora početak završnih pregovora. Uz malo sreće i više pameti, mi bi smo njihove nasljednike, Kiprane, mogli upamtiti po tome što bi na njihovu adresu do kraja godine mogla stići i aplikacija sa pečatom bh. države.

Pred sam kraj predsjedavanja, dok su se svi spremali na aplauz Dancima za dobro obavljeni posao, oni su, uz podršku evropskih ministara unutrašnjih poslova, neočekivano zadali udarac Schengenu, donoseći odluku da je to prvenstveno stvar Evropskog vijeća i svake evropske članice posebno, dakle – da ga mogu ukidati i zatvarati kada i koliko hoće, čime su Komisiju ostavili razočaranu, a Parlament bijesnim.

Ipak treba reći da su Danci pomogli da se počne tražiti trajan izlaz iz evropske finansijske krize, a kada je riječ o proširenju, mogu se pohvaliti kandidatskim statusom za Srbiju i početkom završnih pregovora sa Crnom Gorom.

Kipar, sa svoje strane, s blagim strahom ulazi u Evropsko vijeće, jer već narednih dana treba asistirati u usaglašavanju evropskog mehanizma finansijske supervizije. O Schengenu misle da je toliko dobar takav kakav jeste, da bi mu se željeli, čim ispune uvjete, pridružiti. Kada je o Zapadnom Balkanu riječ, Kipar je jedna od pet evropskih država koje nisu priznale i odbijaju priznati nezavisnost Kosova. Ipak, kiparski ministar za evropska pitanja, Andreas Mavroyiannis kaže:

"Primijenićemo postojeći okvir i odluke Vijeća. To nije na nacionalnoj agendi - postoje nesuglasice među evropskim članicama, jer nas ima koji nismo priznali njegovu nezavisnost, ali to ne znači ništa preko onoga kakav je stav Evropske unije - neutralan pristup Kosovu. Ali, kakve god odluke o tome budu donijete, mi ćemo ih primijeniti."

A što se tiče ostatka proširenja, vjeruje se da će se Kiprani držati knjige i ranije utvđenih prioriteta. Potvrđuje to i bivši ministar vanjskih poslova Kipra, sada član Evropskog parlamenta, Janis Kasoulidis:

„Island i Zapadni Balkan će biti prioriteti kiparskog predsjedništva."

Dakle - ni više ni manje od toga, što opet loptu vraća na domaći teren. Ipak, prema optimističnom scenariju, za vrijeme Kiprana bi se, uz dosta rada na našoj polovini terena, mogli nadati kredibilnoj aplikaciji za evropsko članstvo. I šta potom? Dok smo se bavili sami sobom, u Briselu su, vjeruje se, s pravom, promijenili pravila igre. Zašto?

„Veoma ozbiljno smo zabrinuti zbog organizovanog kriminala u svim balkanskim državama. To je nasljedstvo prošlosti. Na primjer, u Srbiji smo mnogo naše pažnje posvetili borbi protiv pet mreža organizovanog kriminala i tražili smo od bezbjednosnih službi da to i omoguće. Nešto je urađeno, ali ne i sve. Organizovani kriminal na Balkanu je prijetnja, prije svega tim državama, a prijetnja je i cijeloj Evropi, jer većina krijumčarenja drogom dolazi upravo iz tog pravca", naveo je ministar vanjskih poslova Švedske, Carl Bildt.

Naučene lekcije

Ovo nije usamljeno mišljenje. Tako misli značajan broj zvaničnika evropskih država i običnih Evropljana. Posljedice toga prva će iskusiti Crna Gora, kojoj se na početku nedavno otvorenih pregovora na sto stavljaju poglavlja 23 i 24, kojima se otvaraju pitanja poput ljudskih sloboda, sigurnosti, vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala. Ne slučajno, jer Brisel je uvjerenja da cijeli region boluje od slične boljke, a hitna intervencija bi, vjeruje se, trebala povećati šanse za izlječenje.

„Mislim da je to, u suštini, pametan potez. Time Evropska komisija želi da bude sigurna da je situacija u kandidatskoj zemlji, budućoj članici Evropske unije, dobra s tačke gledišta vladavine prava. Zašto to rade? Žele izbjeći zastoje u proširenju, zasićenost proširenjem, žele izbjeći situaciju u kojoj bi cijela Evropska unija zažalila zbog otvaranja vrata državama Zapadnog Balkana. Jasno je da su vladavina prava, sudstvo, administracija slabi, i to važi za sve države regiona. To čini još važnijim skoro otvaranje ovih pitanja. To znači da će se prvo otvoriti najteža poglavlja, to znači da će ozbiljan i težak posao morati da se uradi radije ranije, nego na kraju procesa. To takođe znači da će rezultat tog procesa biti jačanje institucija kandidatske zemlje, povjerenje u njihovu demokratičnost. To će te institucije učiniti sposobnim da se bore protiv korupcije, organizovanog kriminala, ojačeće sudstvo i, uz ovo, ojačaće uvjerenje na evropskoj strani da treba nastaviti sa procesom proširenja", kaže analitičarka Centra za evropske političke studije, Rosa Balfour.

Jasno, prethodni krug proširenja, a u njemu slučaj Rumunije i Bugarske, zazvonili su zvona na uzbunu u ostatku Evrope. Potvrđuje to i portparol evropskog komesara za proširenje, Štefana Fulea, Peter Stano.

„Naravno, ovaj novi pristup je rezultat lekcije naučene u prethodnim procesima proširenja, a ideja je da se kandidatska zemlja potpuno pripremi da preuzme obaveze evropskog članstva, tako da ulazi u članstvo bez praznina u ovom polju koje je veoma važno i u vezi je sa osnovnim vrijednostima Evropske unije“, izjavio je Stano.

Na ovaj način Evropska unija je osigurala da kandidatske zemlje sa Zapadnog Balkana i njihove vlade ne prolaze kroz proces pregovora samo usvajajući reforme, već i da su prisiljene da ih primjene u praksi, te tako njihovi rezultati budu vidljivi i u Briselu. S druge strane, što nije manje važno, da stanovnici Bosne i Hercegovine i ostatka regiona u svakodnevnom životu vide promjene i prije nego što se zastave njihovih zemalja zavijore među evropskim društvom.