Osim predsjednika Evropske komisije, funkcije na kojoj će u novembru Hoze Manuel Baroza zamijeniti Žan Klod Junker, u utorak potvrđen u Evropskom parlamentu, jednako važna pozicija u Briselu je i ona šefa diplomatije.
Po svemu sudeći veoma uspješnu britansku baronicu Ketrin Ešton, na mjestu evropske komesarske za vanjske poslove i bezbjednost naslijediće ponovo žena. Dvije glavne favoritikinje su italijanska ministrica Federika Mogerini, kojoj se zamjera slabost prema Rusiji i Kristalina Georgijeva, koju je javnost na Balkanu upoznala prilikom katastrofalnih poplava, kao komesarku za vanredne situacije.
Evropska unija će u srijedu odlučiti ko će od jeseni biti novi povjerenik EU za vanjsku politiku i bezbjednost umjesto Ketrin Ešton, koja se iako politički autsajder kada je izabrana, pokazala kao vješt i uspejšan diplomata i za sobom ostavlja vrijedne rezulate.
Federika Mogerini jeste glavni favorit, ali su mnoge države, naročito Poljska i zemlje Baltika, baš kao i relevantni svjetski mediji tipa "The Wall Street Journal", nezadovoljno upozoravali na njen previše blag odnos prema Rusiji.
Svi su zabilježili da je nakon što je Italija preuzela predsjedavanje EU 1.jula, njena prva posjeta bila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u Moskvi.
Osim toga, aktulena vlada lijevog centra u Rimu usporila je proces sankcionisanja Rusije zbog akcija u Ukrajini i pogurala izgradnju Gazpromovog gasovoda Južni tok, što je takođe izazvalo nezadovoljstvo u EU članicama koje čvrsto stoje uz Kijev.
Ovoj 41-godišnjoj socijaldemokratkinji se takođe zamjera premalo iskustva u spoljnoj politici jer je na aktuelnu funkciju šefice italijanske diplomatije imenovana tek u februaru.
Pored toga nove članice evropskog bloka iz centralne i istočne Evrope takođe smatraju da makar jednu od tri ključne pozicije u Briselu, šefa diplomatije, predsjednika EK i predsjednika Evropskog savjeta treba da pokriva neko sa „istoka“.
Zapravo je najizgledniji povjerenik za vanjske poslove i bezbjednost EU bio poljski ministar Radek Sikorski, ali ga je audio snimak u kojem je ružno govorio o SAD i Velikoj Britaniji, zajedno sa vrlo neprijatnom retorikom o Rusiji, diskvalifikovao.
Sa druge strane, italijanski premijer Mateo Renci koji je na nedavnim izborima za EP imao odličan rezulat, snažno je lobirao za Federiku Mogerini.
Mogerinijeva je u politici od ranih dana, a prvi put je u italijanski parlament izabrana 2008, reizabrana 2013. Takođe je bila italijanski zastupnik u Savjetu Evrope i u parlamentarnoj skupštini NATO. Bila je i član njemačkog Maršal Fonda za SAD.
Odluka o novom predstavniku za vanjske poslove mora biti donesena jednoglasno, ali kako javlja naš dopisnik Rikard Jozwiak iz Brisela, u političkom cjenkanju za druga važna mjesta u EK, Federika Mogerini mogla bi dobiti zeleno svjetlo nekih od važnih članica bloka.
Fransoa OlandNa primjer, lijeva vlada francuskog predsjednika Franosa Olanda, mogla bi potržati Mogerinijevu u zamjenu za italijansku podršku za važna mjesta komesara za ekonomju i monteranu politiku.
Ne preferirajaju je ni Britanci, ali nakon snažnog spora oko imenovanja Junkera za šefa EK, London se nada da će popraviti poziciju kod ostalih članica EU u svjetlu mogućih budućih novih pregovora o britanskom članstvu u EU.
Njemačka najvjerovatnije neće blokirati njenu nominaciju, a čak bi mogla dobiti podršku i Poljske, ako sljedeći evropski komesar za enegretiku bude Poljak.
Sa nešto manje izgleda je Georgijeva, Bugarka koja bi ukoliko bude izabrana, postala prva osoba iz zemalja bivšeg Varšavskog pakta, koja je dobila takvu top poziciju od priključenja tih zemlja EU.
Ova 60-godišnja Bugarka u Briselskoj aministracije je na čelu tima za internacionalanu saradnju, humanitanu pomoć i odgovore na krize od 2010.
Na Balkanu smo je upoznali prije dva mjeseca kada je koordinirala pomoć EU za poplavama postradala područja BIH i Srbije. Pakistan je se sjeća iz poplava 2010.
Prethodno je od 1993. radila kao ekonomista, stručnjak za zaštitu okoline i ekologiju u Svjetskoj banci u Vašingtonu, a u periodu od 2004. do 2007. bila je predstavnik i direktor Svjetske banke u Moskvi.
Nije bila prvi kandidat Bugarske za evropskog komesara, ali kada je ministrica vanjskih poslova Rumiana Jeleva doživjela nesupsjeh u EP zbog finasijkih nerugularnosti i upitne kompetencije, tada vladajuća stranka desnog centra Gerb pozvala je Georgijevu da bi izbjegli dalje poniženje.
Iako se povezuje sa desnim Gerbom, ona se ipak doživljava kao više nutralni tehnokrata nego, kako navodi naš dopisnik „politička životinja“ .
Manji je favorit od italijanke Mogerini ali, nije zanemarljiv detalj, da, kako su ovi dana pisali mediji, Junker zahtijeva da „zelena liderka“, kako zovu Georgijevu, bude dio njegovog tima u narednih pet godina.
Koja god od dvije favoritikinje bude nominovana, moraće da prođe ovjeru u EP prije nego što u novembru naslijedi barunicu Ketrin Ešton, na funkciji šefa EU diplomatije.
