S ciljem veće ekonomske integracije, Argentina i Brazil obnavljaju diskusije o formiranju zajedničke valute. Ideja ima mogućnost proširenja na druge latinoameričke države, u potezu koji bi mogao stvoriti drugi najveći svjetski valutni blok.
Ipak, plan o kojem se i prije raspravljalo, mogao bi se suočiti s brojnim političkim i ekonomskim preprekama, pišu svjetski mediji.
Zavisnost o dolaru
Iako su prijedlog čelnika Brazila i Argentine o pokretanju zajedničke valute analitičari dočekali s dubokim skepticizmom, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva rekao je novinarima u ponedjeljak, 23. januara, da bi zajednička valuta smanjila štetnu zavisnost o američkom dolaru, piše Asošijedtid pres (The Associated Press).
"Mislim da će se to dogoditi s vremenom, a to je neophodno jer postoje zemlje koje ponekad imaju poteškoća s nabavkom dolara", rekao je Lula u Buenos Airesu nakon sastanka sa svojim argentinskim kolegom Albertom Fernandezom.
Ekonomski timovi obje zemlje će predstaviti prijedloge za trgovinu i bilateralne transakcije, s valutom kreiranom nakon "mnogih debata i sastanaka", rekao je Lula dodajući da bi se valuta u početku koristila za trgovinu i transakcije između dvije zemalje, a kasnije bi je usvojile druge članice trgovinskog bloka Mercosur.
Fernandez je kazao da ni on ni njegov brazilski kolega ne znaju kako bi valuta mogla funkcionisati ali je naglasio da se se slažu da je zavisnost o stranim valutama za trgovinu štetna.
Ekonomisti su odmah doveli u pitanje logiku plana između južnoameričkih susjeda, ukazuje Asošiejtid pres i dodaje da se ekonomski uslovi pogoršavaju u Argentini, gdje skoro četiri od 10 ljudi živi u siromaštvu.
Zajedničko obraćanje uoči samita
Uoči sastanka koji je održan u ponedjeljak, 23. januara u Buenos Airesu, lideri Brazila i Argentine napisali su zajednički članak navodeći da bi zajednička valuta mogla pomoći u jačanju ekonomske integracije, piše Rojters (Reuters).
"Imamo namjeru da prevaziđemo barijere u našoj razmjeni, pojednostavimo i modernizujemo pravila i promovišemo upotrebu lokalnih valuta. Odlučili smo i da unaprijedimo raspravu o zajedničkoj južnoameričkoj valuti koja se može koristiti za finansijske i komercijalne transakcije, smanjujući operativne troškove i našu vanjsku ranjivost", navodi se u tekstu objavljenom na argentinskom sajtu Perfil u nedjelju.
Ideja o zajedničkoj valuti je, ukazuje Rojters, prvobitno pokrenuta u članku koji su prošle godine napisali Fernando Hadad (Haddad) i Gabriel Galipolo, sada brazilski ministar finansija i njegov izvršni sekretar, a Lula ju je spomenuo tokom kampanje. Političari iz obje zemlje razgovarali su o toj ideji još 2019. godine, ali su tada naišli na otpor brazilske centralne banke.
Međutim, ističe Rojters, nakon što je objavljen članak dvojice lidera, brazilski ministar finansija Hadad umanjio je ideju o jedinstvenoj zajedničkoj valuti rekavši kasno u nedjelju (22. januara), da zemlje traže načine za poticanje bilateralne trgovine, ali ne i gašenje vlastitih valuta.
Upitan o pojedinostima u vezi ideje zajedničke valute Hadad je potvrdio da će se to razjasniti u predstojećim danima, ironično dodajući: "posebno zato što neki ljudi govore da će real nestati."
Inače, dodaje Rojters, Lula je odabrao Argentinu za svoje inauguralno međunarodno putovanje otkako je preuzeo dužnost predsjednika 1. januara, držeći se tradicije prve posjete najvećem trgovinskom partneru Brazila u regiji.
To je uslijedilo nakon četiri godine napetih odnosa tokom vlade bivšeg brazilskog desničarskog predsjednika Žaira Bolsonara (Jair).
Lulin put u susjednu Argentinu označava i povratak Brazila u Zajednicu latinoameričkih i karipskih država (CELAC), koju je Brazil napustio 2019. po nalogu Bolsonara, koji je odbio da učestvuje u regionalnoj grupi zbog prisustva Kube i Venecuele. Lideri su također najavili jačanje trgovinskog bloka Mercosur, koji uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
Drugi najveći svjetski valutni blok
Vijest o mogućoj najavi početka diskusija o zajedničkoj valuti prvi je objavio Fajnenšl tajms (The Financial Times) u subotu, 21. januara, naglasivši da predsjednici Brazila i Argentine namjeravaju pozvati druge latinoameričke zemlje da im se pridruže u potezu koji bi na kraju mogao stvoriti drugi najveći svjetski valutni blok.
Početni fokus će biti na mogućnosti da nova valuta, za koju Brazil predlaže da se zove "sur" (jug), podstakne regionalnu trgovinu i smanjiti oslanjanje na američki dolar, rekli su zvaničnici za londonski list, dodajući da bi "sur" najprije bio u opticaju paralelno sa brazilskim realom i argentinskim pezosom.
Valutna unija koja bi pokrivala cijelu Latinsku Ameriku predstavljala bi oko pet posto globalnog BDP-a, procjenjuje Fajnenšl tajms i dodaje da trenutno najveća svjetska valutna unija, euro, obuhvata oko 14 posto globalnog BDP-a mjereno u dolarima.
Iako u Brazilu postoji zabrinutost zbog ideje o povezivanju s nestabilnom ekonomijom njenog susjeda, ideja nove zajedničke valute vjerovatno je privlačnija Argentini, gdje je, kako ističe list, godišnja inflacija porasla na skoro 100 posto dok centralna banka štampa velike količine novca za finansiranje potrošnje.
Argentina je u velikoj mjeri odsječena od međunarodnih tržišta duga od svog bankrota iz 2020. i još uvijek duguje više od 40 milijardi dolara MMF-u iz paketa pomoći iz 2018. godine.
S druge strane, trgovina između Brazila i Argentine cvjeta, dostižući 26,4 milijarde dolara u prvih 11 mjeseci prošle godine, što je skoro 21 posto više u odnosu na isti period 2021.
Iako se grupa novih ljevičarskih lidera Latinske Amerike sastaje na velikom samitu 33-člane zajednice CELAC u utorak, 24. januara, nadajući se dogovorima o regionalnoj integraciji, oni se, zaključuje Fajnenšl tajms, istovremeno suočavaju sa težim globalnim ekonomskim uslovima, složenijom domaćom politikom s mnogim koalicionim vladama i manje entuzijazma građana za tom integracijom.
Izazovi oživljenog plana
Obnavljanjem diskusije o stvaranju zajedničke valute Brazila i Argentine oživljen je plan o kojem se i prije raspravljalo, ali koji bi se mogao suočiti s brojnim ekonomskim i političkim preprekama dok mnoga tržišta u usponu traže alternative jakom američkom dolaru, napisao je Blumberg (Bloomberg).
Najnoviji prijedlog o zajedničkoj valuti dolazi u trenutku kada se Argentina bori s najvećom inflacijom u više od tri decenije i uoči predsjendičkih izbora kasnije ove godine.
S druge strane, brazilska ekonomija će ove godine zabilježiti anemičan rast, uz najavu Luline nove administracije o značajnom povećanju javne potrošnje kako bi ispunila obećanja iz njegove prošlogodišnje kampanje.
Dvije najveće ekonomije Južne Amerike decenijama su razmatrale opcije za koordinaciju svojih valuta, često kako bi se suprotstavile uticaju dolara u regiji, napisao je Blumberg, naglasivši da uporna makroekonomska neravnoteža u obje zemlje, zajedno sa stalnim političkim preprekama ovoj ideji, nije imala rezultata.
Lideri obje zemlje su 1987. godine, najavili su stvaranje zajedničke obračunske jedinice, nazvane gaučo, za mjerenje trgovine između zemalja. Ideja nije uspjela usred niza nesuglasica, ističe portal uz ocjenu da zemlje sada imaju slične izazove.
Globalno, zemlje traže načine da zaobiđu upotrebu američkog dolara i nastoje prodati veći dio svog duga u lokalnim valutama, napisao je Blumberg, dodajući da je Rusija primala inostrana plaćanja u rubljama nakon sankcija zbog svoje invazije na Ukrajinu, a zemlje u Aziji su nastojale povećati upotrebu kineskog juana. Također se očekuje da Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati prošire nenaftnu trgovinu u rupijama.
Facebook Forum