Izjašnjavanjem kako “ne razumije optužnicu”, pa da se o njoj ne može ni očitovati na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno je, u srijedu 27. listopada, ponovljeno suđenje Branimiru Glavašu za ratne zločine nad većinom srpskim civilima u slučajevima koje su mediji nazvali “Garaža” i “Selotejp”. Glavaš je bio nekadašnji šef osječkog Sekretarijata za narodnu obranu.
Glavašev branitelj, inače njegov sin Filip Glavaš predložio je saslušanje svjedoka koji nisu bili ispitani tijekom ranijeg suđenja, a koje je u srpnju počelo iz početka zbog izmjene sudskog vijeća.
Uz to, predložio je i ispitivanje novinara Ivice Šole kao svjedoka na okolnost pisma kojeg je bivši premijer Ivo Sanader iz zatvora poslao Šoli i u kojem navodi kako ima saznanja o pokretanju postupka protiv Glavaša.
Drugi Glavašev branitelj, Veljko Miljević, predložio je da se na okolnost ozljeda žrtava kao svjedoci ispitaju forenzički patolog Davor Strinović i toksikolog Zdravko Kovačević.
Sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Dražena Kevrića će o prijedlozima Glavaševih i branitelja njegovih suoptuženika odlučiti naknadno.
Suđenje u slučajevima "Garaža" i "Selotejp" zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom siječnju 2020. ukinuo odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda iz ožujka 2019. prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim suoptuženicima.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je prošlog tjedna kaznenu prijavu koju je Glavaš u međuvremenu podnio protiv nekadašnjeg krunskog svjedoka u slučaju 'selotejp' i 'garaža' Krunoslava Fehira zbog ubojstva Čedomira Vučkovića u Osijeku u kolovozu 1991. godine.
Fehir je tijekom prvog suđenja Glavašu bio krunski svjedok tužiteljstva jer je sa 16 godina u kolovozu 1991. kao pripadnik tzv. Prištapske bojne, među ostalim, bio svjedokom mučenja Čedomira Vučkovića kojega su tjerali da pije kiselinu iz akumulatora u jednoj od garaža tadašnjeg Sekretarijata za narodnu obranu u centru Osijeka. Na ponovljenom suđenju Fehir više nije imao status krunskog nego običnog svjedoka, a Glavaš njegovo svjedočenje smatra lažnim.
Glavaš je početkom 2000-tih optužen ratne zločine ujesen i zimu 1991. na 1992. godinu.
On je po zapovjednoj odgovornosti osuđen za protupravno uhićenje, mučenje i ubojstvo sedam većinom srpskih civila čija su tijela ruku selotejpom vezanih na leđima nađena u Dravi – to je slučaj „Selotejp“.
Takođe, i za to što je propustio spriječiti mučenje i ubojstvo jednog srpskog civila i mučenje drugog, a mučilo se među ostalim i tjeranjem da se pije kiselinu iz akumulatora– taj je slučaj medijski nazvan „Garaža“.
Naziv otuda što su se mučenja obavljala u garažama u dvorištu tadašnjeg Opčinskog sekretarijata za narodnu obranu, kojem je Glavaš bio na čelu i imao urede na prvom katu te zgrade.
Ustavni sud je početkom 2015. godine ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda iz 2010. godine kojom je Glavaš osuđen na osam godina zatvora i predmet vratio na novo suđenje. U obrazloženju te odluke navedeno je da je Vrhovni sud pogriješio kada je na zločine počinjene nakon 8. listopada 1991. i međunarodnog priznanja Hrvatske primjenjivao odredbe Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba.
Međutim, i nakon toga na snazi je ostala prvostupanjska presuda Županijskog suda u Zagrebu na 10 godina, ali je Vrhovni sud Hrvatske 2016. godine poništio tu presudu zbog bitnih povreda kaznenog postupka i slučaj vratio na novo suđenje.
Do odluke Ustavnog suda 2015. godine, koja je ukinula presudu Vrhovnog suda, Glavaš je preko pet godina proveo u zatvoru u Mostaru u BiH, kamo je pobjegao prije izricanja presude. Kako uz hrvatsko ima i bh. državljanstvo, to je bio način da izbjegne izručenje Hrvatskoj i služenje kazne u hrvatskom zatvoru.
Predsjednik Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović vratio je krajem svibnja Glavašu sedam ratnih odlikovanja i čin general-bojnika koje mu je 2010. nakon pravomoćne presude koju je ukinuo Ustavni sud oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović, što je izazvalo ogorčenje dijela hrvatske javnosti.
