Glavni tužilac Haškog tribunal Serge Bramertz pred Vijećem sigurnosti UN-a, u izvještaju o saradnji sa Haškim tribunalom, izrazio je zabrinutost zbog isteka mandata stranim tužiocima i sudijama u BiH.
Njegovu zabrinutost dijele i predstavnici Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koji za nastalu situaciju krive domaće predstavnike vlasti. Sve oči sada su uprte u visokog predstavnika u toj zemlji, Valentina Inzka, koji na osnovu bonskih ovlasti ima pravo da nametne odluku o ostanku međunarodnih sudija i tužilaca. Istovremeno, iz Republike Srpske poručuju da će, ukoliko Inzko to uradi, raspisati referendum.
Međunarodnim sudijama i tužiocima u Bosni i Hercegovini krajem ove godine ističe mandat, a produžetak je neizvjestan s obzirom na činjenicu da državni Parlament nije prihvatio izmjene zakona kojim bi se omogućio njihov ostanak. Kako o tome nema političkog konsenzusa, sve oči su uprte u visokog predstavnika Valentina Inzka, od koga se očekuje da nametne odluku kojom bi omogućio dalji nastavak rada stranih sudija i tužilaca.
A da Inzko za to ima zeleno svjetlo Vijeća za provođenje mira u BiH, potvrđuje i izjava portparola OHR-a Marija Brkića.
„Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je pozvao visokog predstavnika da razmotri koji se daljni koraci mogu poduzeti da se riješe ova pitanja.“
Hoće referendum - Milorad Dodik
Iz Republike Srpske već dolaze prijetnje, i to u vidu referenduma, jer su za predsjednika Vlade tog bh. entiteta Milorada Dodika, Sud i Tužilaštvo BiH antiustavne institucije:
„Ukoliko nametne, mi ćemo otiću na paralemnt i donijećemo odluku odbija se primjena te odluke na prostoru RS, institucije i organi RS neće primjenjivati tu odluku, nakon toga ćemo provesti referendum o podršci takvoj odluci paralemnta, a predstavnici u zajedničkim institucijama će odlučiti na koji će se način dalje angažovati.“
ODSUSTVO ODLUČNOSTI
Uprkos Dodikovim najavama da će predstavnici iz Republike Srpske u državnim institucijama odlučivati na koji način će se angažovati, glavni tužilac BiH Milorad Barašin kaže da ne misli napustiti poziciju koju obnaša. Na pitanje hoće li mu se pridružiti i ostali predstavnici sudske vlasti iz RS-a, Barašin odgovara:
„Neće niko povući se. Ja nemam nikakve druge države, niti moje kolege. Mi smo državljani i građani BiH.“
Za predsjednicu Suda BiH Medžidu Kreso krivac što nisu usvojene izmjene zakona koje bi omogućile ostanak međunarodnih sudija i tužilaca je državno Ministarstvo pravde. Prema njenim riječima, Ministarstvo je neopravdano kasnilo u pokretanju procedure za usvajanje zakona i njegovo upućivanje u parlamentarnu proceduru:
„Sve je ukazivalo da su odgovorne institucije u proceduru usvajanja zakona ušle nevoljko i prekasno i da se nije pokazala ozbiljnost u namjeri da se ovaj proces okonča usvajanjem zakona i produženjem mandata stranim sudijama.“
Portparolka Ministarstva pravde Marina Bakić:
„Ministarstvo pravde BiH je uradilo zakon i blagovremeno ga dostavilo u parlamentarnu proceduru.“
A da Vijeće ministara BiH i Parlament više ništa ne mogu uraditi kada je riječ o ostanku stranih sudija i tužilaca, potvrđuje i poslanik SDA u bh. Parlamentu Šefik Džaferović: „Mislim da je međunarodna zajednica morala biti ovdje odlučnija i ovo je sada jedan vrlo važan test.“
Mnogi analitičari ocjenjuju da je glavni razlog protivljenju ostanka stranaca u sudskim institucijama BiH strah zbog pokretanja istraga protiv najviših dužnosnika koji se terete za zloupotrebe i kriminal. Članica Odbora direktora Transparency Internationala BiH Svetlana Cenić:
Svetlana Cenić
„Panika je za sebe lično i onda se u javnosti stvara iluzija da isti oni koji su glasali za ovakvu reformu pravosuđa, za postojanje inostranih, sad su odjednom protiv. Kod njih treba u džepu provjeriti koji je to razlog da se desila takva promjena.“
Najčešće pominjana imena u istragama koje vodi Odjel za organizovani kriminal su Dragan Čović i Milorad Dodik. Šef Odjela Drew Engel ne želi ni da potvrdi, niti da demantuje tu informaciju, ali iznosi svoje viđenje o tome šta će se desiti ako stranci iz sudskih institucija odu:
„Ako međunarodni tužioci na kraju i odu, šta će se desiti sa 200 predmeta na kojima radimo? Hoće li neko reći ne možemo ovo raditi jer ima nekoliko visoko pozicioniranih dužnosnika?“
Vrijeme da nešto uradi visokom predstavniku u BIiH ističe jer se približava kraj godine. Iako mu je Vijeće za provođenje mira dalo zeleno svjetlo da upotrijebi bonske ovlasti, u ovom trenutku teško je prognozirati hoće li to i uraditi s obzirom da za tim ovlastima nije potegnuo ni kada je riječ o najugroženijem gradu u državi - Mostaru.
Njegovu zabrinutost dijele i predstavnici Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koji za nastalu situaciju krive domaće predstavnike vlasti. Sve oči sada su uprte u visokog predstavnika u toj zemlji, Valentina Inzka, koji na osnovu bonskih ovlasti ima pravo da nametne odluku o ostanku međunarodnih sudija i tužilaca. Istovremeno, iz Republike Srpske poručuju da će, ukoliko Inzko to uradi, raspisati referendum.
Međunarodnim sudijama i tužiocima u Bosni i Hercegovini krajem ove godine ističe mandat, a produžetak je neizvjestan s obzirom na činjenicu da državni Parlament nije prihvatio izmjene zakona kojim bi se omogućio njihov ostanak. Kako o tome nema političkog konsenzusa, sve oči su uprte u visokog predstavnika Valentina Inzka, od koga se očekuje da nametne odluku kojom bi omogućio dalji nastavak rada stranih sudija i tužilaca.
A da Inzko za to ima zeleno svjetlo Vijeća za provođenje mira u BiH, potvrđuje i izjava portparola OHR-a Marija Brkića.
„Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je pozvao visokog predstavnika da razmotri koji se daljni koraci mogu poduzeti da se riješe ova pitanja.“
Iz Republike Srpske već dolaze prijetnje, i to u vidu referenduma, jer su za predsjednika Vlade tog bh. entiteta Milorada Dodika, Sud i Tužilaštvo BiH antiustavne institucije:
„Ukoliko nametne, mi ćemo otiću na paralemnt i donijećemo odluku odbija se primjena te odluke na prostoru RS, institucije i organi RS neće primjenjivati tu odluku, nakon toga ćemo provesti referendum o podršci takvoj odluci paralemnta, a predstavnici u zajedničkim institucijama će odlučiti na koji će se način dalje angažovati.“
ODSUSTVO ODLUČNOSTI
Uprkos Dodikovim najavama da će predstavnici iz Republike Srpske u državnim institucijama odlučivati na koji način će se angažovati, glavni tužilac BiH Milorad Barašin kaže da ne misli napustiti poziciju koju obnaša. Na pitanje hoće li mu se pridružiti i ostali predstavnici sudske vlasti iz RS-a, Barašin odgovara:
„Neće niko povući se. Ja nemam nikakve druge države, niti moje kolege. Mi smo državljani i građani BiH.“
Za predsjednicu Suda BiH Medžidu Kreso krivac što nisu usvojene izmjene zakona koje bi omogućile ostanak međunarodnih sudija i tužilaca je državno Ministarstvo pravde. Prema njenim riječima, Ministarstvo je neopravdano kasnilo u pokretanju procedure za usvajanje zakona i njegovo upućivanje u parlamentarnu proceduru:
„Sve je ukazivalo da su odgovorne institucije u proceduru usvajanja zakona ušle nevoljko i prekasno i da se nije pokazala ozbiljnost u namjeri da se ovaj proces okonča usvajanjem zakona i produženjem mandata stranim sudijama.“
Portparolka Ministarstva pravde Marina Bakić:
„Ministarstvo pravde BiH je uradilo zakon i blagovremeno ga dostavilo u parlamentarnu proceduru.“
A da Vijeće ministara BiH i Parlament više ništa ne mogu uraditi kada je riječ o ostanku stranih sudija i tužilaca, potvrđuje i poslanik SDA u bh. Parlamentu Šefik Džaferović: „Mislim da je međunarodna zajednica morala biti ovdje odlučnija i ovo je sada jedan vrlo važan test.“
Mnogi analitičari ocjenjuju da je glavni razlog protivljenju ostanka stranaca u sudskim institucijama BiH strah zbog pokretanja istraga protiv najviših dužnosnika koji se terete za zloupotrebe i kriminal. Članica Odbora direktora Transparency Internationala BiH Svetlana Cenić:
„Panika je za sebe lično i onda se u javnosti stvara iluzija da isti oni koji su glasali za ovakvu reformu pravosuđa, za postojanje inostranih, sad su odjednom protiv. Kod njih treba u džepu provjeriti koji je to razlog da se desila takva promjena.“
Najčešće pominjana imena u istragama koje vodi Odjel za organizovani kriminal su Dragan Čović i Milorad Dodik. Šef Odjela Drew Engel ne želi ni da potvrdi, niti da demantuje tu informaciju, ali iznosi svoje viđenje o tome šta će se desiti ako stranci iz sudskih institucija odu:
„Ako međunarodni tužioci na kraju i odu, šta će se desiti sa 200 predmeta na kojima radimo? Hoće li neko reći ne možemo ovo raditi jer ima nekoliko visoko pozicioniranih dužnosnika?“
Vrijeme da nešto uradi visokom predstavniku u BIiH ističe jer se približava kraj godine. Iako mu je Vijeće za provođenje mira dalo zeleno svjetlo da upotrijebi bonske ovlasti, u ovom trenutku teško je prognozirati hoće li to i uraditi s obzirom da za tim ovlastima nije potegnuo ni kada je riječ o najugroženijem gradu u državi - Mostaru.
