Porodica Jašarević iz Mostara predala je sveštenicima Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Mostaru dvije ikone koje su spasili ratnih devedesetih godina.
Dvije stare ikone su u toku rata pronađene i sačuvane u naselju Brankovac u Mostaru, u kojem živi porodica Jašarević. U tom naselju se u krugu od stotinjak metara nalaze tri značajna objekta SPC u Mostaru – Saborna crkva Svete trojice, Stara pravoslavna crkva, te Vladičanski dvor.
Saborna i Stara crkva u Mostaru su minirane i zapaljene u junu 1992. godine. Stara pravoslavna crkva je iz prve polovine 15. vijeka i obnovljena je nakon rata u BiH. Saborna crkva je iz 19. vijeka i još uvijek se renovira.
Kako je saopćeno iz Srpske pravoslavne eparhije Zahumsko-hercegovačke i primorske, vraćene su ikone Presvete Bogorodice i Svetog velikomučenika Georgija.
Predajom ikona sveštenicima SPC-a, Mostarac Nedžad Jašarević ispunio je želju svog preminulog oca Ramiza, koji je ikone spasio.
Ikone sačuvane u ratnom vremenu
Nedžad Jašarević kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se radilo o teškom, ratnom vremenu, u kojem se njegova porodica 1992. godine vratila u dom u naselju Brankovac. Sredinom juna 1992. godine, srpske snage i tadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA) povukli su se iz doline Neretve i Mostara.
„Bilo je nekih (bošnjačkih, op. RSE) izbjeglica iz istočne Hercegovine, iz Gacka, iz Nevesinja, iz dijela Podveležja. Moj otac je bio u policiji. Neko je iz naselja našao, hodajući, neke ikone i obratili su se mom ocu. Obratili su mu se, 'Šta mislite, evo ovo smo vidjeli negdje, našli'. Moj otac je to, koliko ja znam, uzeo i rekao 'Hvala što ste ovo dali'. Sačuvao je ikone da obraduje pravoslavnu populaciju prilikom otvaranja Saborne crkve, kada se obnovi“, ističe Jašarević za RSE.
Nedžadov otac Ramiz umro je u augustu 2021. godine. Ova bošnjačka porodica je odlučila da ikone preda Srpskoj pravoslavnoj crkvi i prije otvaranja Saborne crkve.
„Ja sam s majkom pričajući odlučio da to bude u ovom nekom pretprazničkom okruženju i veselju, pred Novu godinu i sami Božić pravoslavni, da im bude, eto, nekako drago i, Boga mi, im je bilo drago“, izjavio je Jašarević za RSE.
Neprocjenjiva vrijednost ikona
U sjedištu Srpske pravoslavne crkve u Mostaru, u Vladičanskom dvoru, ističu da je vrijednost sačuvanih ikona neprocjenjiva.
Sveštenik Branimir Borovčanin, paroh mostarski, kaže za RSE da o njihovoj fizičkoj vrijednosti mogu govoriti historičari, jer je riječ o izuzetno starim ikonama.
„A što se tiče duhovne vrijednosti, one su za nas nevjerovatne, iz razloga što smo mislili do ovog momenta kada su nam vraćene, da su one trajno izgubljene, odnosno da su uništene u rušenju Saborne crkve“, navodi Borovčanin.
Iz Tužilaštva BiH i Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) nisu odgovorili na upit RSE o tome da li je podignuta optužnica u vezi sa rušenjem Saborne crkve i Stare crkve u Mostaru, te da li se kod tih tužilaštava vodi bilo kakav predmet u vezi sa tim slučajem.
Potvrda komšijskih odnosa
U SPC Mostar za RSE kažu kako je čin čuvanja i vraćanja starih ikona potvrda dobrokomšijskih odnosa u Bosni i Hercegovini.
„To je neka tradicija bosanskohercegovačkih naroda da imamo izuzetno dobre odnose sa svojim komšijama, pa čak možemo ustvrditi i mnogo bolje i bliže nego sa nekim rodbinskim srodnicima, sa nekim s kojima smo rodbinski vezani“, dodaje sveštenik Branimir Borovčanin, paroh mostarski.
On se nada kako će gest porodice Jašarević doprinijeti tome da i drugi, ukoliko imaju neke ratne predmete, ih vrate onima kojima pripadaju.
„Gdje će svi ljudi koji imaju nešto tuđe ili znaju bar neku informaciju, pružiti tu ruku i dati te informacije tim ljudima, koje mogu da pomognu drugima, kako bi ove rane teške koje su nas sve zadesile u ovom ratu minulom i poslije rata, da probamo da prevaziđemo“, kazao je Borovčanin.
Za desetine ikona se ništa ne zna
Na ikonostasu Saborne crkve bile su 54 ikone, a ukupno ih je sa postavkama i riznicama bilo oko 150. Sačuvano ih je oko 130. Za tridesetak ikona se još ništa ne zna.
Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru prvobitno je izgrađena 1873. godine, pred kraj osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. U to vrijeme je bila jedan od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu.
Godine 2008. u manastiru Žitomislići, između Mostara i Čapljine, je održana donatorska konferencija za obnovu Saborne crkve. Obnova je počela 2010. godine, a u proteklih 11 godina su završeni vanjski radovi.
„Eksterijer je završen. Trenutno su radovi na izradi unutrašnjih maltera“, rekao je za RSE paroh mostarski, Branimir Borovčanin.
Na redu je obnova unutrašnjeg dijela crkve. Prema procjenama SPC potrebno je oko milion eura da se crkva potpuno završi. Vrijednost cijelog projekta je više od četiri miliona eura. Od priliva donatorskog novca zavisi kada će crkva biti osveštena. Najveći donator je Republika Srbija.
„Ukoliko bi mi imali ispunjena ta obećanja od Vlade Srbije, predsjednika Aleksandra Vučića, mi bi mogli da preciziramo u dogledno vrijeme, ali majstori otprilike predviđaju nekih godinu dana od momenta uplaćivanja da bi mogli biti završeni svi radovi“, rekao je Branimir Borovčanin.
U donacijama za obnovu Crkve učestvovali su pojedinci pripadnici svih vjera i nacionalnosti, navode iz SPC Mostar.
„To je simptomatično, jer smatram da nigdje na svijetu nema tolike privrženosti svih vjera i nacija takvom jednom spomeniku kulture, koja je, naravno, prvenstveno spomenik duhovnosti mostarskih Srba i kulture koju su živjeli u tom periodu izgradnje“, ističe Borovčanin.
Stara pravoslavna i Saborna crkva u Mostaru su nacionalni spomenici u BiH.
U Mostaru je do 1992. godine, živjelo oko 100.000 Srba i činili su skoro trećinu stanovnika. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u gradu živi nešto više od četiri posto prijeratnih građana srpske nacionalnosti.
