Radnici Krivaje Zavidovići, Konjuha Živinice, Trebinjskog Novoteksa, banjalučkog Oslobođenja, sarajevskog Pretisa, Hidrogradnje i mnogih drugih firmi širom BiH štrajkovali su u ovoj godini, tražeći osnovna radnička prava, a prema prognozama ekonomista, ni naredna godina za radnike u BiH neće biti ništa lakša. Stoga sindikalci pozivaju političke stranke da formiraju vlast i fokusiraju se na oživljavanje privrede kako naredna godina ne bi bila mnogo teža.
Radnički problemi uglavnom se odnose na nepoštivanja kolektivnog ugovora, lošu privatizaciju, neisplaćene plate, nepovezan staž i razna dugovanja.
„Problem je što nemamo plata, nemamo regresa. Pet plata nismo isplaćeni nikako. Roba ide, ide sve. Stolice su dolje, zatvorene, navodno – kažu – da to nije prodato, a jest prodato.“
„Osnovni zahtjevi naši su da nam se uplate na Zavod za zapošljavanje doprinosti, radi sticanja prava, da možemo imati materijalno zbrinjavanje.“
„Mi njima ne vjerujemo. To ne zadovoljava otpremninu, ni za 50-60 ljudi koliko se ovdje trenutno nalazi. A onog momenta kad se mi izgubimo ispred Vlade Kantona, mi ćemo ponovo biti zadnja rupa na svirali, kao dosad.“
„Vlada je naš problem morala riješiti do sada. Vlada i Sud su, po meni, krivi. Jer, ako Sud nije mogao zaštititi 2000 radnih mjesta, u saradnji sa Vladom, šta će nam takva Vlada, država i Sud.“
„Vjerujte da smo radili za jedan hljeb koji smo dobijali na kapiji po završetku radnog vremena. Odricali smo se svega, i penzionog i zdravstvenog, i mi smo uspjeli da iz toga napravimo fabriku. Od uprave tražimo da se nama izmire naše obaveze, a šta će, kako će i iz kojih sredstava, savršeno nas to više ne interesuje,“ kažu radnici.
U svim sektorima radnici svakodnevno ostaju bez posla. U Sindikatu hemije i nemetala FBiH kažu kako je samo u ovoj grani bez posla ostalo 2000 radnika u protekle dvije godine.
„Da je kapital prodat i da je unešen svjež kapital, danas bi se otvarala radna mjesta. Nažalost, privatizacija nije dala očekivane rezultate. Nažalost, privatizacija je opustošila radna mjesta i radnike“, kazala je predsjednica sindikata Kata Iveljić.
Sindikalci već godinama upozoravaju na probleme radnika, no do sada vlasti nisu marile za njihove zahtjeve. Ranka Mišić predsjednica sindikata RS kaže kako ni naredna godina neće biti ništa bolja.
„Slobodno se može reći da je to stezanje kaiša, ali nekima oko struka, a većini nas oko vrata“, rekla je Mišić.
Političari stvaraju nerealnu sliku zapošljavanja
Najveći problem je što se u BiH ne otvaraju nova radna mjesta, a administracija svakodnevno raste. Ekonomistica Svetlana Cenić kaže kako političari stvaraju nerealnu sliku zapošljavanja.
„Nije jednostavno stvoriti novo radno mesto. Ovde je zabluda u BiH da je pojam stvaranja novog radnog mesta to da ja ubacim u kancelariju jednu radnu stolicu pored još jednog stola, i evo, zaposlio sam nekoga, i to je novo radno mesto. To nije novo radno mesto. Nova radna mesta izviru iz novog proizvoda, nove usluge, nove ideje, u koju BiH ulaže toliko da se to statistički i ne evidentira“, izjavila je Cenić.
Jedan od radničkih štrajkova u BiH - fotografija iz arhive
Jago Lasić, predsjednik Privredne komore FBiH, predlaže preraspodjelu sredstava.
„Zato mislim da bi pametnije bilo ova sredstva koja se daju na višak administracije, usmjeriti u razvoj“, ocjenjuje on.
Javna potrošnja BiH godišnje košta oko 600 miliona KM. Da bi je sveli na optimalnu mjeru, neophodno je smanjenje za oko 13 posto samo u Federaciji. Time bi se, kaže Jago Lasić, uštedio novac za ratu kredita Stand by aranžmana, koji će doći na naplatu već u januaru 2012. godine.
„Sada u gospodarskim djelatnostima sa 60,3 posto iz 2008. godine, došli smo na 55 posto, dok u izvangospodarskim djelatnostima taj broj 39,7 povećao se na 44,2. Optimalno je da omjer u srednje razvijenim ekonomijama bude 67 prema 33“, navodi Lasić.
Predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzlanskog kantona, Nedret Kikanović, upozorava i na loš poslovni ambijent u BiH.
„Moramo shvatiti da mi u Federaciji imamo najlošije uslove u okruženju za poslovanje privrede. Prema tome, to moramo olakšati da bismo imali bolji rezultat“, smatra Kikanović.
Politička nestabilnost odgovorna je za to što strani investitori nemaju povjerenja da ulažu značajnija sredstva u privredu BiH.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Ismet Bajramović smatra da je krajnje vrijeme da nova vlast u BiH u fokus svog djelovanja stavi ekonomska pitanja, uz nadu da će se vlast formirati već početkom godine. Bajramović kaže kako su do sada jedino potpisnici Platforme pokazali sindikalcima program oporavka bh. privrede, te izražava nadu da će se i ostale stranke fokusirati na privredna pitanja.
„Dosad su čitavo vrijeme bile blokade, pa nemamo ni energetskih projekata, nemamo ni infrastrukture, nemamo poljoprivrede, nemamo ni namjenske industrije, nemamo ni tekstila, nemamo – i samo nemamo. To je žalosno. Samo su nas napuštali. Suština je da mi ovo aktivno pratimo ovaj put. Sindikat je bacio rukavicu, na tu rukavicu je odgovoreno platformom koju treba dopuniti. Nema, recimo, zakona koji će definisati prirodna bogatstva, njihovo upravljanje, javnih preduzeća i još nekih stavki, ali se nadamo, u razgovorima na ovoj platformi, da će se to postići. Kad se programski definiše programska platforma, onda je vlast izuzetno lako formirati, ali onda vlast, koja će tako biti formirana, neće blokirati po ovoj platformi što se bude radilo. Niti može, jer je potpisano“, rekao je Bajramović.
Radnički problemi uglavnom se odnose na nepoštivanja kolektivnog ugovora, lošu privatizaciju, neisplaćene plate, nepovezan staž i razna dugovanja.
Jedan od radnika: Vjerujte da smo radili za jedan hljeb koji smo dobijali na kapiji po završetku radnog vremena. Odricali smo se svega, i penzionog i zdravstvenog.
„Problem je što nemamo plata, nemamo regresa. Pet plata nismo isplaćeni nikako. Roba ide, ide sve. Stolice su dolje, zatvorene, navodno – kažu – da to nije prodato, a jest prodato.“
„Osnovni zahtjevi naši su da nam se uplate na Zavod za zapošljavanje doprinosti, radi sticanja prava, da možemo imati materijalno zbrinjavanje.“
„Mi njima ne vjerujemo. To ne zadovoljava otpremninu, ni za 50-60 ljudi koliko se ovdje trenutno nalazi. A onog momenta kad se mi izgubimo ispred Vlade Kantona, mi ćemo ponovo biti zadnja rupa na svirali, kao dosad.“
„Vlada je naš problem morala riješiti do sada. Vlada i Sud su, po meni, krivi. Jer, ako Sud nije mogao zaštititi 2000 radnih mjesta, u saradnji sa Vladom, šta će nam takva Vlada, država i Sud.“
„Vjerujte da smo radili za jedan hljeb koji smo dobijali na kapiji po završetku radnog vremena. Odricali smo se svega, i penzionog i zdravstvenog, i mi smo uspjeli da iz toga napravimo fabriku. Od uprave tražimo da se nama izmire naše obaveze, a šta će, kako će i iz kojih sredstava, savršeno nas to više ne interesuje,“ kažu radnici.
U svim sektorima radnici svakodnevno ostaju bez posla. U Sindikatu hemije i nemetala FBiH kažu kako je samo u ovoj grani bez posla ostalo 2000 radnika u protekle dvije godine.
„Da je kapital prodat i da je unešen svjež kapital, danas bi se otvarala radna mjesta. Nažalost, privatizacija nije dala očekivane rezultate. Nažalost, privatizacija je opustošila radna mjesta i radnike“, kazala je predsjednica sindikata Kata Iveljić.
Sindikalci već godinama upozoravaju na probleme radnika, no do sada vlasti nisu marile za njihove zahtjeve. Ranka Mišić predsjednica sindikata RS kaže kako ni naredna godina neće biti ništa bolja.
„Slobodno se može reći da je to stezanje kaiša, ali nekima oko struka, a većini nas oko vrata“, rekla je Mišić.
Političari stvaraju nerealnu sliku zapošljavanja
Najveći problem je što se u BiH ne otvaraju nova radna mjesta, a administracija svakodnevno raste. Ekonomistica Svetlana Cenić kaže kako političari stvaraju nerealnu sliku zapošljavanja.
„Nije jednostavno stvoriti novo radno mesto. Ovde je zabluda u BiH da je pojam stvaranja novog radnog mesta to da ja ubacim u kancelariju jednu radnu stolicu pored još jednog stola, i evo, zaposlio sam nekoga, i to je novo radno mesto. To nije novo radno mesto. Nova radna mesta izviru iz novog proizvoda, nove usluge, nove ideje, u koju BiH ulaže toliko da se to statistički i ne evidentira“, izjavila je Cenić.
Jago Lasić, predsjednik Privredne komore FBiH, predlaže preraspodjelu sredstava.
„Zato mislim da bi pametnije bilo ova sredstva koja se daju na višak administracije, usmjeriti u razvoj“, ocjenjuje on.
Javna potrošnja BiH godišnje košta oko 600 miliona KM. Da bi je sveli na optimalnu mjeru, neophodno je smanjenje za oko 13 posto samo u Federaciji. Time bi se, kaže Jago Lasić, uštedio novac za ratu kredita Stand by aranžmana, koji će doći na naplatu već u januaru 2012. godine.
„Sada u gospodarskim djelatnostima sa 60,3 posto iz 2008. godine, došli smo na 55 posto, dok u izvangospodarskim djelatnostima taj broj 39,7 povećao se na 44,2. Optimalno je da omjer u srednje razvijenim ekonomijama bude 67 prema 33“, navodi Lasić.
Predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzlanskog kantona, Nedret Kikanović, upozorava i na loš poslovni ambijent u BiH.
„Moramo shvatiti da mi u Federaciji imamo najlošije uslove u okruženju za poslovanje privrede. Prema tome, to moramo olakšati da bismo imali bolji rezultat“, smatra Kikanović.
Bajramović: Sindikat je bacio rukavicu, na tu rukavicu je odgovoreno platformom koju treba dopuniti.
Politička nestabilnost odgovorna je za to što strani investitori nemaju povjerenja da ulažu značajnija sredstva u privredu BiH.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Ismet Bajramović smatra da je krajnje vrijeme da nova vlast u BiH u fokus svog djelovanja stavi ekonomska pitanja, uz nadu da će se vlast formirati već početkom godine. Bajramović kaže kako su do sada jedino potpisnici Platforme pokazali sindikalcima program oporavka bh. privrede, te izražava nadu da će se i ostale stranke fokusirati na privredna pitanja.
„Dosad su čitavo vrijeme bile blokade, pa nemamo ni energetskih projekata, nemamo ni infrastrukture, nemamo poljoprivrede, nemamo ni namjenske industrije, nemamo ni tekstila, nemamo – i samo nemamo. To je žalosno. Samo su nas napuštali. Suština je da mi ovo aktivno pratimo ovaj put. Sindikat je bacio rukavicu, na tu rukavicu je odgovoreno platformom koju treba dopuniti. Nema, recimo, zakona koji će definisati prirodna bogatstva, njihovo upravljanje, javnih preduzeća i još nekih stavki, ali se nadamo, u razgovorima na ovoj platformi, da će se to postići. Kad se programski definiše programska platforma, onda je vlast izuzetno lako formirati, ali onda vlast, koja će tako biti formirana, neće blokirati po ovoj platformi što se bude radilo. Niti može, jer je potpisano“, rekao je Bajramović.
