Još uvijek između 75.000 - 80.000 neuklonjenih mina ugrožava sigurnost više od pola miliona ljudi širom BiH. Iz Centra za uklanjanje mina BHMAC povodom 4. aprila, međunarodnog Dana borbe protiv mina, apeluju na stanovništvo da ne ulazi u obilježena i minski sumnjiva područja.
Prema izvorima Centra za uklanjanje mina, u BiH je u postratnom periodu od mina stradalo 7.968 ljudi, od čega više od 1.600 neposredno nakon rata. Broj žrtava se znatno smanjio do danas, no još uvijek ljudi ginu.
Osim za lokalno stanovništvo, mine su opasnost i za izbjeglice i migrante koji prolaze kroz BiH na put ka zapadnim zemljama, a kojih je posljednjih mjeseci zabilježen veći priliv, naročito u okolini Trebinja. Neka minska polja još uvijek nisu obilježena pa postoji mogućnost da prilikom ulaska preko ''tajnih'' prelaza, naiđu na mine i stradaju.
Crveni krst Trebinja i Javna ustanova Ekologija i bezbjednost organizovali su stoga akciju postavljanja plakata na tom području, kako bi migrante upozorili na opasanost.
Plakati su postavljeni na području Zubaca, tromeđe između Crne Gore, BiH i Hrvatske, na ruti koju koriste migranti.
"To je, tačnije, granica između BiH i Hrvatske. Na taj način Crveni krst želi pomoći migrantima, da se ne bi našli u minskom polju, a plakati su na engleskom i arapskom jeziku", kaže sekretar Crvenog krsta Trebinje Aleksandar Koprivica.
U novoformiranoj ustanovi pri trebinjskoj gradskoj administraciji - Ekologija i bezbjednost - kažu da se to uklapa u njihov opis poslova i da su na ovaj način željeli pomoći ljudima koji traže utočište u zapadnoj Evropi, a koriste ovaj prostor za ilegalne prelaske.
"Cilj je bio obići mjesta za koja pouzdano znamo, na osnovu nekih podataka, kuda migranti dolaze ili prolaze kroz našu teritoriju, s obzirom da postoje mape minskih polja, onda smo ta mjesta obilježili, a to je u reonu Zubci, prema Konavlima, gdje oni najčešće prolaze", pojašnjava direktor ustanove Ekologija i bezbjednost Slavko Bekan.
U Crvenom krstu kažu da im je u akciji pomoglo i lokalno stanovništvo.
"Zajedno sa mještanima Zubaca smo skontali gdje bi to najbolje bilo da se polijepi, da oni ne bi zalutali tim putevima koji su kod nas krševiti i u šikari, da ne bi otišli u minska polja", navodi sekretar Crvenog krsta Trebinje Aleksandar Koprivica.
Inače, u saopštenju BH MAC-a se navodi da je od 1996. godine do danas očišćeno od mina 3140 kilometara kvadratnih (km2). Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.061,32 km2 ili 2,1 posto.
Mine su još uvijek prisutne u 129 opština i gradova, što je četvrtina naseljenih područja u Bosni i Hercegovini.
Facebook Forum