Zvaničnici Kantona Sarajevo nedavno su najavili da će školska godina u ovom Kantonu početi intoniranjem državne himne, te obećali da će se ozbiljnije pozabaviti i udžbeničkom politikom. Sve ovo nisu dogovarali sa nadležnim institucijama, profesorima i stručnjacima već predstavnicima nevladine organizacije Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
Javnost u BiH sa pravom se pita ko može odlučivati o udžbeničkoj politici nekoliko dana pred početak školske godine, te o načinu na koji će nastava u Sarajevu početi.
Za nekoliko dana mališani u sarajevskim osnovnim i srednjim školama ponovo će sjesti u školske klupe. Ukoliko vlasti u Kantonu Sarajevu budu brze u provođenju, školska godina trebala bi početi intoniranjem državne himne.
Upravo zbog činjenice da je obrazovanje u BiH jedan od najvećih problema sa kojima se vlasti bezuspješno suočavaju, ovaj prijedlog na društvenim mrežama dočekan je sarkastičnim komentarima, poput onog koji će tekst djeca pjevati kada političari oko njega nisu u stanju da se dogovore već dvadeset godina.
Kao duhovit odgovor nastojanju kantonalnih vlasti da na ovakav način jača svijest o državi predlažu da djeca pjevaju tekst himne kojom je poznati sarajevski novinar Zoran Ćatić otvarao svoje radijske emisije pod nazivom "Roditeljska pažnja":
Intoniranje državne himne možda bi bio logičan slijed događaja u uređenom obrazovnom sistemu, što bosanskohercegovački svakako nije. Bilo bi logično također, da se nevladine organizacije uključe u kreiranje udžbeničke politike da nje uopšte ima u BiH.
Da je ta oblast uređena u cijeloj bi državi učenici imali iste knjige, ako ništa drugo onda iz matematike, jer je ona valjda ista na sva tri konstitutivna jezika. Ovako vladaju izdavački lobiji, svaki nastavnik ima prvo da odabere knjigu koja mu se sviđa, a roditelji će sve to da plate.
Žrtve lošeg obrazovnog sistema
Bivši ministar obrazovanja Kantona Sarajevo univerzitetski profesor Damir Marjanović kaže da je prva žrtva Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH bilo upravo obrazovanje.
"Onaj negativni dio Dejtonskog sporazuma je bio to što je obrazovanje spušteno sa državnog na lokalne nivoe i što je prepušteno lokalniim i kantonalnim i entitetskim političarima. Vjerujte da se to nije desilo slučajno. Zato što sada 20 godina poslije sve ono loše što se dešava u našem bosanskohercegovačkom sistemu su žrtve lošeg obrazovnog sistema", kaže Marjanović.
Kantonalni premijer sa predstavnicima nevladinih organizacija razgovarao je o tome kako je, kako kaže, u školama izbjegnuta mogućnost da djeca uče pravu istinu koja se desila u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Zbog toga će se kaže potruditi "da već u ovoj školskoj godini na određeni način utičemo na sadržaj udžbenika".
Profesor Damir Marjanović kaže da nema ništa protiv toga da se djeca uče patriotizmu, ali postoje drugačiji način kako ih naučiti da vole državu u kojoj žive.
"Ali se patriotizam ne dokazuje da li će se himna ujutro intonirati. Patriotizam se djevojčicama i dječacima dokazuje tako što im obezbijedite odlične uvjete u tim školama, što im obezbijedite da im torba nije teška 20 kilograma, nego da nose tablete sa sobom, da imaju svoje verzije najmodernijih PDF knjiga, da uče isto ono što uče njihovi vršnjaci u regionu. Da ih obučavamo i pripremamo za budućnost", objašnjava Marjanović.
Damir Mašić, bivši ministar obrazovanja Federacije BiH, kaže da u obrazovanju, prije svega u Federaciji gdje su nadležnosti spuštene na nivo kantona, postoje mnogo veći problemi koje je potrebno riješiti, poput fenomena dvije škole pod jednim krovom ili skidanja neustavnih obilježja iz prostorija škola u nekim kantonima.
"E onda kada niste u stanju da se bavite pravim stvarima, onda je očigledno uredu baviti se stvarima koje nisu sporne, ali su zaista efemerne u odnosu na probleme koje mi imamo u obrazovnom sistemu. Zato bih ja volio da kantonalni premijer Dino Konaković taj svoj entuzijazam kao jedan od ključnih ljudi u Stranci demokratske akcije (SDA) BiH implementira kroz stranačke organe i naloži svojim kolegama u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjebosanskom kantonu, gdje SDA ima premijera, da se za početak neustavna obilježja, koja vrijeđaju osjećaje druga dva konstitutivna naroda i ostale izbace iz prostora gdje im apsolutno nije mjesto, a to su školski objekti", kaže on.
Mašić se kao ministar suočio sa činjenicom da je jednostavno bez političke volje svih nemoguće učiniti da sva djeca u Federaciji uče iz istih knjiga. Njemu i njegovom timu uspjelo je da knjige za deveti razred osnovnog obrazovanja budu iste za sve učenike u Federaciji i tu se stalo.
Facebook Forum