Rezultati posljednjeg popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine pokazali su da u Republici Srpskoj živi samo 2,41 posto Hrvata. U Banjoj Luci ih je 5.104, što je gotovo šest puta manje u odnosu na podatke popisa iz 1991. godine.
Još gora situacija je u Bosanskoj Posavini, gdje su prije rata većinski živjeli Hrvati, a malobrojni koji sada tamo žive su u poodmakloj životnoj dobi.
"Meni se čini da ne vodi niko računa o nama jer nas niko nije posjetio od 2002. do danas. Vi ste prvi koji ste nas posjetili. Ja mislim da to njih najmanje brine. Njih brine samo što veći džep", kaže osamdesetjednogodišnji povratnik u selo Johovac kod Doboja Mato Marić.
(Video - Priča o Hrvatima u Johovcu iz TV Liberty magazina)
Mladi, radno sposobni, u pravilu godinama bezuspješno tragaju za radnim mjestom pa se i oni sve češće odlučuju na odlazak iz svog rodnog grada "trbuhom za kruhom".
O svemu tome, ali i činjenici da je u održivi povratak Hrvata kako na području Banje Luke, tako i Republike Srpske, najmanje uloženo, uoči Uskrsa govorio je banjalučki biskup Franjo Komarica.
"Zašto su banjalučke župe iskorijenjene? Skoro dvije trećine župa na području Republike Srpske su takoreći potpuno iskorijenjene. Zašto to? A, mi smo se trudili za vrijeme rata i nakon rata konstruktivno doprinositi da ne bude rata, da ne bude sukoba. I nije bilo, kako znadete. Jer Hrvati nisu ovdje ratovali. Nisu uzimali pušku u ruke, a oni su iskorijenjeni. To je gorka istina koju domaći, naši političari i međunarodni s njima neće uopće da prime na znanje. I neće ovdje biti sretnije budućnosti, jer na nepravdi se ne može graditi sretna budućnost", kazao je Komarica.
Biskupov istup naišao je na oštro negodovanje predsjednika RS Milorada Dodika. U otvorenom pismu Dodik je banjalučkog biskupa optužio za iznošenje paušalnih i neutemeljnih stavova o ovom bh. entitetu. A, to je ponovio i u izjavi medijima prošle sedmice.
"Biskup Komarica je čovjek koji u kontinuitetu šalje potpuno negativne poruke. Čovjek koji sjedi ovdje i od toga ima benefite. Republika Srpska je pomagala oko izgradnje crkve na Petričevcu, izgradnje gerijatrijskog centra, a pomagali smo i katoličku gimnaziju. U Vladi Republike Srpske imate tri ministra Hrvata, potpredsjednik Narodne Skupštine je Hrvat, u Domu naroda je zastupljena delegacija Hrvata, imate Hrvate sudije. Zašto se laže ovdje? O čemu se ovdje radi?", prokomentarisao je Dodik.
A radi se o tome da je ravnopravna zastupljenost konstitutivnih naroda, definisana Ustavom ovog bh. entiteta, formalno ispoštovana samo u vrhu izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. A franjevačku crkvu na Petrićevcu 7. maja 1995. godine potpuno su srušila "uniformirana lica" Republike Srpske podmetnutim eksplozivom, a samostan uz nju su zapalili.
"Na koji način gospodin Komarica misli da gradi dijalog s nama, da hoda po svijetu i da kleveće po RS stereotip koji je smislio još prije dvadeset godina. Naravno da nije bilo za normalno očekivati da se to prećuti. Reći ono što je rekao o RS ga, što se mene tiče kao predsjednika i kao čovjeka, trajno i potpuno delegitimiše za bilo kakav dijalog na bilo koju temu", dodao je Dodik.
Oktroirani predstavnici Hrvata
A njihovog dijaloga ionako nema već pet godina, i pored službenih biskupovih zahtjeva za sastanak sa predsjednikom RS.
Osim što lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Milorad Dodik i Dragan Čović dobro sarađuju na liniji svojih interesa, na zaštiti hrvatskog čovjeka na ovom prostoru političari ne rade ništa, smatra voditelj studija Evropske akademije Banjalučke biskupije Frano Piplović.
"Svi ti predstavnici Hrvata su oktroirani, oni su namješteni. Oni nemaju obaveza prema glasačima, oni imaju obaveze prema onima koji su ih postavili na određene funkcije i zato je, nažalost, teško stanje. Ljudi sa svojim svakodnevnim problemima ne mogu ni doći do svojih predstavnika, a ovi i ne haju jer nemaju obaveza prema tom čovjeku", kaže Piplović.
Hrvati nemaju nijednog svog legitimno izabranog predstavnika u Narodnoj skupštini RS, kako bi to rekli u HDZ-u BiH, jer hrvatski poslanici su članovi stranaka iz RS, a najviše Dodikovog SNSD-a.
Takođe, većinu njihovih predstavnika u Vijeću naroda RS čine članovi vladajućih stranaka iz RS, a samo jedan od ministara Hrvata u Vladi RS dolazi iz neke od stranke s hrvatskim predznakom, tačnije iz HDZ-a je ministar za izbjegla i raseljena lica.
A kako se hrvatski političari brinu o preostalim Hrvatima u Republici Srpskoj najbolje govore povratnici u selo Johovac, Ljubica i Jozo Ćurak.
"Slabo računaju na nas. Niko nas nije obišao niti je pitao kako ste, treba li vam išta", kaže Ljubica Ćurak.
"Mene interesuje koliko smo mi zaštićeni kao Hrvati, kao domicilni narod zaštićeni od naše hrvatske politike. Ne mislim samo na politiku države Hrvatske, nego i na ove iz HDZ-a i ostalih stranaka koji bi nas trebali štiti. Nikad niko nije došao pitati - kako si Ćurak. Da nisam bio u Njemačkoj ne bi imao kuće", dodaje Jozo Ćurak.
A ko brani hrvatski narod u Republici Srpskoj najbolje govori to što u biskupovu odbranu od Dodikovih napada nije stao niko od hrvatskih dužnosnika u BiH, već pojedine hrvatske udruge.
Uprava Hrvatskog kulturnog društva Napredak napade na biskupa Franju Komaricu smatra nedopostivim i ističe kako se biskup "ustrajno zalaže za male, obične ljude koji ne mogu ostvariti svoje neotuđivo i neupitno ljudsko pravo i biti sretni na svojoj očevini i djedovini, uživajući u punom ostvarenju svoga identiteta".
Dodik je, pak, kako ocjenjuju, dužan odgovoriti na biskupovo legitimno pitanje "gdje su moji katolici i gdje su njihova prava", a žalosnim su ocijenili to što u biskupovu odbranu od Dodikovih napada nije stao niko od hrvatskih dužnosnika u BiH.
Facebook Forum