Dostupni linkovi

Karadžić ponovo pred sudijama


Radovan Karadžić osuđen je na 40 godina zatvora pred Haškim tribunalom, za genocid i druge ratne zločine (Karadžić u sudnici 23. aprila)
Radovan Karadžić osuđen je na 40 godina zatvora pred Haškim tribunalom, za genocid i druge ratne zločine (Karadžić u sudnici 23. aprila)

Pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u ponedjeljak je počeo žalbeni pretres u predmetu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića koji je u prvostepenom postupku osuđen na 40 godina zatvora za genocid i najteže ratne zločine.

Žalbeni postupak trajaće dva dana. U dosadašnjem postupku obratila se Karadžićeva odbrana koja od Žalbenog vijeća traži da poništi presudu ili naloži novi postupak.

Prema tvrdnji odbrane bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića, osuđenog na 40 godina zatvora pred Haškim tribunalom, za genocid i druge ratne zločine, prvostepeni postupak bio je "manjkav proces" koji je "doveo do nepravičnog rezultata". Ovo su tvrdnje iz njegove žalbe čije je iznošenje počelo pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove.

Karadžićeva odbrana iznosi 50 žalbenih osnova u kojima se traži poništenje presude ili da se naloži novo suđenje. Braniteljica Kate Gibson govoreći o njima kazala je:

"Pokušali smo danas pokazati kako je optužba navela Prvostepeno vijeće u grešku - prvo time što je definirala predmet tako da se njime nije dalo upravljati, odbila ga je smanjiti, insistirala na ogromnim količinama dokaza. Na taj način, objelodanjivala stvari vezano za dokaze, da su njima bile preplavljene sve strane u postupku. Međutim, najvažnije je to da je Raspravno vijeće, samo zbog toga što je svima bilo lakše uskratilo pravo predsjedniku Karadžiću da se sam brani."

Sudije u prvostepenom postupku prihvatile su, kako tvrdi odbrana, ogromnu količinu činjenica, a da nije uzelo u obzir pitanje tačnosti navoda Tužilaštva. Na pitanje sudije Teodora Merona je li to uticalo na presudu Gibsonova kaže:

"To je, ustvari, drugi krak onoga što je nefer u ovom suđenju. Mi tvrdimo da je suđenje toliko preplavljeno ovim presuđenim činjenicama i neprovjerenim dokazima, da je to našlo svog puta i do presude."

Što se tiče osude za genocid ono što je odbrana ukazala jeste da je upitno na osnovu razgovora s Miroslavom Deronjićem i kasnijih akcija tvrditi da je Karadžić naredio eliminaciju zarobljenika, već je namjeravao, kako tvrde, zatvoriti ih u logor Batković. Svoje izlaganje nakon Robinsona nastavio je i sam Karadžić, koji se za razliku od svojih prethodnika više usredsredio na kontekst i politički osnov za donošenje ranije presude.

Na argumentaciju odbrane repliku su iznijeli i tužioci koji smatraju da argumenti o tome da se radilo o nepravičnom suđenju nemaju mjesta.

"Sve njegove žalbene osnove imaju iste probleme. Prva polovica odnosi se na ono što on zove argumantacija o pravičnom suđenju. Međutim, nije pokazao nikakvu nepravičnost, a pogotovo da bi trebao dobiti novo suđenje, koje je kako smatraju bilo pravično", naveli su tužioci.

Inače, tužilaštvo će u četiri žalbena osnova tražiti kaznu doživotnog zatvora, ali i osude za genocid u drugim opštinama. Postupak se nastavlja i u utorak, 24. aprila.

Prema onome što je ranije najavio Meron, predsjedavajući sudija Žalbenog vijeća u ovom predmetu, presuda se može očekivati u decembru ove godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG