Dogovora oko izmjena Izbornog zakona u BiH nema. Propao je još jedan pokušaj dogovora, a posljednja nada je još jedan sastanak zakazan za 3. maj. Iako se zna da će ukoliko ne dođe do izmjena konstituisanje vlasti biti gotovo pa nemoguće, tvrdi stavovi se ne mijenjaju. Istovremeno, međunarodni zvaničnici poručuju političarima da moraju prihvatiti odgovornost ukoliko ne nađu rješenje, koje bi, vjeruju upućeni, podrazumijevalo da se odreknu pozicija i prilika za manipulaciju.
Kompromis i odgovornost - ključne su riječi koje međunarodni zvaničnici u BiH upućuju političkim liderima u zemlji, koji su još jednom pokazali da nema ni jednog ni drugog kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona.
Od bh. lidera očekuje se odgovornost, poručili su iz ambasade SAD u BiH putem svog Twitter naloga, te je rečeno kako političarima neće biti dozvoljeno da se kriju i krive međunarodnu zajednicu ako se ne nađe rješenje. Ambasadorica SAD u BiH Maureen Cormack, nakon još jednog neuspjelog sastanka kazala je:
"Ozbiljnost znači kompromis radeći unutar pravnih okvira, što znači da svaka stranka mora odustati od nečega da bi se došlo do rješenja."
Ipak, prema onome što je viđeno do sada kalkulacije, a ne implementacija odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, glavna su kočnica ovom procesu.
Hrvatska demokratska zajednica sa svojim prijedlozima na jednu, a ostale stranke u Federaciji BiH na drugu stranu.
Izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH, po apelaciji Ljubić, baš kao i omogućavanje da se dozvoli ravnopravno učešće i izbor onih koji se izjašnjavaju kao ostali prvorazredno su političko pitanje u koje se upliću i brojna druga. Za glavnog krivca drže Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) BiH i njenog lidera Dragana Čovića, koji, kako tvrde učesnici u pregovorima o Izbornom zakonu, želi reorganizaciju BiH.
"Čovjek uporno ide na daljnje podjele BiH, na zaokruživanje nacionalnih teritorija, potpuno ignoriše građanski princip i mi nismo spremni to podržati", kazao je potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zukan Helez.
Tehničke izmjene kao pritisak
Nisu prihvatljive ni tehničke izmjene koje imaju za cilj spriječiti izbornu krađu. Već drugi put u državnom Domu naroda nema izašnjavanja o prijedlogu izmjena u pravcu uvođenja video-nadzora na birališta, elektronskog očitanja otiska prsta, optičkog skeniranja listića... Nije se pojavio dovoljan broj hrvatskih delegata, a još ranije je i sam Čović naveo kako su te izmjene u stvari pritisak da se riješe i druga pitanja.
"Kao što je pritisak na Dom naroda, odnosno Parlament oko skenirajućih tehničkih rješenja, ako je neko želio to raditi, trebali smo raditi ima tri godine, na miru to raditi, jer je jasno da se to ne može ni usvojiti, a još manje provesti. I onda treba naći krivca zašto se ne provodi. Sve je to dio nekih tehničkih igara", rekao je lider HDZBiH.
U zemlji u kojoj glasaju i mrtvi, građani su izgubili povjerenje u regularnost izbora, ocjenjuje delegat iz reda Hrvata u Domu naroda BiH Martin Raguž. Sam proces je kompromitovan kaže, te pojašnjava:
"Na način da se pojavljuje, a ne smanjuje, sve veći broj nevažećih glasačkih listića, da se pojavljuje veliki broj pritužbi i apelacija vezano za rad biračkih odbora, za prebrojavanje glasova, za, na neki način, nepoštivanje volje svakog građanina i birača. Nemoguće je da na posljednjim izborima 2014. godine u Bosni i Hercegovini za izbor članova Predsjedništva BiH bude osam posto nevažećih listića, najviše u svijetu. Tolerancija je do jedan, maksimalno do dva posto u demokratskim zemljama, da imamo još uvijek objektivno zabrinutost da je čitav taj proces značajno politički konotiran i kontroliran, od biračkih odbora pa sve do najvišeg tijela, Središnjeg izbornog povjerenstva."
Nije teško, ocjenjuje Raguž, shvatiti ni zašto su tehničke izmjene sporne.
"Igrači i akteri unose sve u to da zadrže određenu vrstu pozicija koje su im do sada, bez prevelikog polaganja računa u smislu rezultata pred izbore, omogućuje da kroz jedno stabilno biračko tijelo, koje je uglavnom politički kontrolirano, bilo u javnom sektoru ili javnim poduzećima, kroz političku dominaciju i stranačku podobnost da zadrže taj princip. Oni unose taktiku i tehniku da to i sačuvaju", tvrdi Raguž.
Bh lideri vremena imaju do 8. maja, za kada su u Centralnoj izbornoj komisiji najavili raspisivanje opštih izbora. Kako će izgledati vlast ako ne bude dogovora niko ne zna.
Zna se, međutim, da bi nerješavanjem načina izbora delegata u Federalni dom naroda bili blokirani i izbor predsjednika Federacije, Federalne vlade, a ne bi mogao biti konstituiran ni Dom naroda Parlamenta BiH, u kojem Dom naroda FBiH bira dvije trećine delegata.
Facebook Forum