U Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (BiH) nema nijedne žene koja ima čin generala. Dvije žene i 36 muškaraca, koji imaju činove brigadira, čekaju imenovanja na ove pozicije.
Odluku bi trebalo donijeto Predsjedništvo BiH, kao glavni komandant Oružanih snaga BiH.
''Zaista vjerujem da već danas u sistemu odbrane imamo buduću generalicu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH). I to, nadam se, ne samo jednu'', govori za Radio Slobodna Evropa (RSE) majorica Jasmina Omerbegović, savjetnica načelnika zajedničkog štaba OS BiH za rodna pitanja.
Udjel vojnikinja u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine je dvostruko veći u odnosu na period od prije 15-tak godina kada su formirane.
Prema podacima Ministarstva obrane BiH, koji su ustupljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE), krajem 2022. godine BiH je imala oko 8.100 vojnika, a Ministarstvo obrane dodatnih 600 civilnih uposlenika.
Među njima je nešto više od 800 žena ili 9,2 posto od ukupnog broja, dok je taj procent 2007. godine iznosio 4,2 posto.
Među vojnicima, žena je oko 11 posto, prema podacima Ministarstva obrane BiH.
BiH je u Akcijskom planu za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantsko savezu (NATO), iako samo sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira članstvo.
Rodna ravnopravnost u OS BiH implementira se kroz tri NATO principa ''integracija, inkluzija i integritet'' iz agende ''Žene, mir i sigurnost'', uz podršku NATO štaba u BiH.
Kako do čina?
Unaprjeđenjem u oficirske činove u OS BiH bave se posebne vojne komisije.
Mersida Mešetović je 2011. godine postala prva brigadirka u povijesti OS BiH, nakon što je u vojsci provela 21 godinu.
To je posljednji korak prije generalskog čina, no ona ga nije napravila i danas je u mirovini. Brigadirski čin trenutno nose dvije žene i 38 muškaraca.
''Da biste bili promovirani u generalski čin, morate ispunjavati zakonske uslove, imati doktorat ili školu nacionalne sigurnosti i morate ispunjavati određene karijerne uslove. Unapređenje u čin generala predlaže ministar odbrane, a o tome odlučuje Predsjedništvo BiH. Na nama je da ispunimo uslove'', kazala je za RSE majorica Jasmina Omerbegović, savjetnica načelnika zajedničkog štaba OS BiH za rodna pitanja.
Što se tiče civilne komande i rodne ravnopravnosti, Željka Cvijanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata) je na izborima u oktobru 2022. izabrana za prvu članicu Predsjedništva BiH, kao vrhovnog komandanta OS BiH.
Druga dva člana su Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija) te Željko Komšić (Demokratska fronta).
Marina Pendeš (Hrvatska demokratska zajednica) je od 2004. do 2015. godine bila zamjenica ministra, a od 2015. do 2019. godine ministrica odbrane BiH.
Pri imenovanju u generalski kor vodi se računa i o ravnopravnoj nacionalnoj zastupljenosti pripadnika tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).
Pripadnik jednog naroda je načelnik Zajedničkog štaba, a njegova dva zamjenika - za operacije i za resurse - dolaze iz druga dva naroda. Svake četiri godine vrši se rotacija te bi ove godine umjesto Bošnjaka na čelo OS BiH trebao doći Srbin.
'Rodna ravnopravnost ne znači da su žene i muškarci isti'
Svih 13 sadašnjih general-pukovnika (najviši čin), general-majora i brigadnih generala OS BiH ispunjavaju uslove za penziju.
Na njihova mjesta Predsjedništvo BiH bi, kao vrhovni vojni zapovjednik, bi trebalo imenovati nove i nakon toga tri generala koji čine Zajednički štab.
Omerbegović kaže kako rodna ravnopravnost ne znači da su žene i muškarci isti, "već da imaju jednake šanse, prava, i da vrijede jednako".
Ona dodaje da predrasude i stereotipi o ženama u "netradicionalnim" ulogama, poput te da nose čin generala, "mogu biti značajna prepreka".
Slična je situacija i u susjedstvu, pa se u Srbiji od 2013. godine najavljuje imenovanje prve generalice "čim se ispune uvjeti", a slična situacija je i u Crnoj Gori.
Samo Hrvatska ima brigadnu generalicu, Gordanu Garašić, koja je u taj čin unaprijeđena 2014. godine.
Koliko je oficirki u BiH?
U Oružanim snagama oko 120 žena ili 6,73 posto od ukupnog broja su oficirke.
Riječ je o oficirskim činovima brigadira, pukovnika, majora, satnika, poručnika, te potporučnika, a u ovom posljednjem činu je najveći udjel žena od oko 20 posto.
U OS BiH je i oko 120 podoficirki ili oko 4,86 posto od njihovog ukupnog broja. Riječ je o činovima narednika, višeg narednika, narednika prve klase, stožernog narednika i glavnog narednika.
Žene čine i četvrtinu civilnih lica, uposlenika Ministarstva obrane.
Obnova opreme i kasarni kroz donacije
U budžetu BiH pojedinačno najveća stavka su troškovi Ministarstva odbrane. Prosječan godišnji vojni budžet iznosio je oko 143 miliona eura u posljednjih pet godina i najmanji je u regionu.
Od tog iznosa, oko 117 miliona eura troši se na plaće, smještaj i putne troškove vojnika i civilnih uposlenika. Ostatak novca odnosi se na "tekuće troškove", odnosno hranu za vojnike, goriva za vozila i zagrijavanje kasarni i slično. Za kupovinu nove opreme - šta ostane.
Obnavljanje opreme vrši se najviše kroz donacije koje su stizale iz zemalja NATO-a, ali i iz Kine.
Donacijama, većinom iz Ujedinjene Kraljevine, obnavljaju se i prilagođavaju kasarne kako bi pripadnici i pripadnice OS BiH imali jednake uvjete za boravak.
''Objekat straže u kasarni Mika Bosnić na Manjači (planina u sjevernoj Bosni između Banje Luke i Mrkonjić Grada) je već završen 2022. godine. U toku su radovi u kasarni Rajlovac u Sarajevu trebali bi biti gotovi krajem aprila 2023. godine'', pojasnila je za RSE majorica Omerbegović.
Planirano je i prilagođavanje objekata u kasarni u Čapljini, na jugu BiH, te Centra za profesionalni razvoj Komande za obuku i doktrinu u Travniku u središnjoj Bosni.
U kakvom su stanju Oružane snage BiH govori posljednji objavljeni izvještaj parlamentarnog vojnog povjerenika za 2021. godinu, prema kojemu je ispravno samo šest tenkova M60, koji su, također, američka donacija s kraja 1990-ih i početka 2000-ih godina.
Ispravna su tri od četiri helikoptera koje je SAD donirao 2021. godine, a BiH nema borbene avione, dronove i slične letjelice.
Kako su nastale Oružane snage BiH?
Oružane snage BiH formirane su 2005. godine spajanjem Vojske Federacije BiH, koju su činile Armija BiH i Hrvatsko vijeće obrane, s Vojskom Republike Srpske.
Danas broje oko 8.100 profesionalnih vojnika koji su sudjelovali u međunarodnim misijama, poput Afganistana, a danas su u misijama u Kongu, Maliju i Centralnoafričkoj Republici.
Maksimalni broj vojnika ograničen je na oko 11.000. Svake godine veliki broj ih napušta službu, a samo 2019. OS BiH je napustilo oko 400 vojnika.
Prosječna osnovna neto plaća vojnika, nakon povećanja iz marta 2023. godine, iznosi oko 450 eura. Glavni narednik (najviši podoficirski čin) zaradi oko 580 eura, brigadir (najviši oficirski čin) oko 1.000, dok je plaća general-pukovnika oko 2.500 eura.
U sastavu OS BiH su tri tzv. Puka koji baštine tradicije ratnih vojski u BiH, nemaju operativnu funkciju i bave se obilježavanjem značajnih datuma iz historije bivših vojski. Osigurana je i vjerska služba kroz vojno muftijstvo (muslimani) te pravoslavno i katoličko dušobrižništvo.
Kakva je situacija u ostalim zemljama?
Prema posljednjem izvještaju NATO-a na temu rodne ravnopravnosti iz 2020. godine, među vojnicima u 27 država članica je oko 13 posto žena, a najveći procent je u Mađarskoj (20 posto) i Sjedinjenim Američkim Državama (17,6) te Sloveniji (16,9). U Hrvatskoj i Crnoj Gori taj udjel je oko deset posto.
Prema broju generalica i admiralica prednjači SAD gdje oko 280 nosi taj čin, među kojima je i brigadna generalica Pamela McGaha, komandantica NATO štaba u Bosni i Hercegovini.
Na toj su funkciji prije nje bile brigadne generalice američke vojske Giselle Wilz i Marti J. Bissell.
Inače, činovi u OS BiH su zvanično u muškom rodu, no nezvanično se koriste i u ženskom, dok se čeka donošenje novog pravilnika kojim bi se reguliralo i to pitanje.
Facebook Forum