Ustavni sud Republike Srpske (RS) odlučivaće o Izbornom zakonu RS i Zakonu o referendumu tog entiteta, nakon što na sjednici zajedničke komisije Skupštine RS i entitetskog Vijeća naroda u ponedjeljak, 27. maja, nije postignuta saglasnost o tome.
Ova komisija je o tome odlučivala nakon što Vijeće naroda RS nije prihvatilo veto Kluba Bošnjaka na ova dva zakona.
Oni su pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa uložili, jer je Narodna skupština RS oba zakona usvojila 19. aprila, tvrdeći da oba zakona narušavaju Ustav, zakone i državne nadležnosti Bosne i Hercegovine.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba u Vijeću naroda RS da svako pitanje proglase "štetnim" za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.
Izbornim zakonom RS se u tom bh. entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora, jer se predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu Centralne izborne komisije (CIK) BiH u organizovanju lokalnih izbora u RS, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Usvajanje tog zakona osudili su predstavnici međunarodne zajednice ocjenjujući ga kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
Iz CIK BiH je, takođe, ranije saopšteno da su jedino oni nadležni za održavanje izbora u BiH.
U međuvremenu, CIK je raspisao lokalne izbore za 6. oktobar i to na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je 26. marta nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt.
Radi se o tehničkim izmjenama koje bi trebale smanjiti mogućnost izbornih manipulacija, viđenih ranijih godina, uvođenjem biometrijske identifikacije svakog birača.
Na izborima će više od 3,4 miliona registrovanih birača imati priliku birati 143 načelnika i gradonačelnika opština i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 odbornika u lokalnim parlamentima.
Šta predviđa sporni Zakon o referendumu?
Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je donesen na prijedlog vladajućih stranaka predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak kako to predvođa važeći zakon.
U RS referendum je ugrađen u entitetski ustav, zakon je donesen 2010. godine i predviđa da se, osim na nivou opštine ili grada, referendum može raspisati i na nivou entiteta "o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS".
Rezultati nisu obvezujući, jer konačnu odluku o onome o čemu se glasalo na referendumu mora usvojiti entitetski parlament.
Iako Milorad Dodik, predsjednik RS, godinama najavljuje referendum o nezavisnosti tog entiteta, entitet ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju i referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.
