Tri rješenja za rušenje nakon utrošenih deset i po miliona maraka u objekat na lijevoj i desnoj obali rijeke Drine u Goraždu, na istoku Bosne i Hercegovine.
Uprkos tome, obaloutvrde za koje je federalni inspektor naložio da se ruše, i dalje su netaknute.
Riječ je o građevini koja je namijenjena za zaštitu od poplava.
Projekat je financiran kreditom Svjetske banke, ali je nezakonito izgrađen, što potvrđuju i rješenja federalnih institucija još 2020. godine.
Urbanističku saglasnost je dala Općina Goražde, a u rješenju građevinskog inspektora Federacije BiH i Ministarstva prostornog uređenja je navedeno da na to nije imala pravo, jer je to nadležnost ovog ministarstva.
Također, u rješenju je navedeno da od federalnog ministarstva nije traženo ni odobrenje za gradnju ovih obaloutvrda.
Nakon što su ustanovili nezakonitost, Federalno ministarstvo je po završetku izgradnje 2020. godine poništilo urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu.
Od tada do danas federalni inspektor je tri puta naložio rušenje ovih objekata, ali oni su i dalje netaknuti.
Poziv za izgradnju obaloutvrda je raspisalo Ministarstvo vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva, te Agencija za vodno područje rijeke Save.
Izvođači radova su bile dvije kompanije, jedna iz Sarajeva, druga iz Goražda.
Kako je sve počelo?
Projekat kojeg je financirala Svjetska banka pokrenut je na inicijativu Općine Goražde još 2010. godine nakon poplava koje su se desile na tom području.
Projektom izgradnje obaloutvrda su bile obuhvaćene tri općine u Bosansko-podrinjskom kantonu: Pale u Federaciji, Foča i Goražde.
Poslije nekoliko godina pripreme i nakon što je Svjetska banka odobrila kredit od 10 miliona maraka (oko pet miliona eura), radovi na izgradnji obaloutvrda su počeli u aprilu 2019. godine.
Urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu izdala je Općina Goražde 2016. godine.
U tom trenutku na čelu općine je bio Muhamed Ramović.
Visina obaloutvrda je metar s jedne i metar i po s druge strane.
Ramović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je "sve urađeno po procedurama", te dodaje da federalni inspektor koji je naložio rušenje obaloutvrda "nije bio nadležan, već kantonalna inspekcija".
"Nit' će se uklanjati, nit' će biti uklonjene obaloutvrde, to je završeno, nego treba dalje raditi na tom projektu" kaže Ramović za RSE, koji je bio 12 godina načelnik Goražda.
Iz kantonalne inspekcije Bosansko-podrinjskog kantona su za RSE odgovorili da se za potrebne informacije obratimo federalnoj inspekciji.
Iz Federalne inspekcije su za RSE kazali da nastavljaju sa inspekcijskim nadzorom.
Obaloutvrde izgrađene nezakonito
Prema rješenju o poništavanju urbanističke saglasnosti koje je 2020. godine potpisao bivši ministar prostornog uređenja u Vladi Federacije, Josip Martić, navedeno je kako općina Goražde nije bila nadležna za izdavanje urbanističke saglasnosti, već, isključivo, ministarstvo prostornog uređenja Federacije.
Urbanistička saglasnost za izgradnju ovih vodnih objekata na rijeci Drini nije u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije, kao i entitetskom uredbom.
Federalno ministarstvo izdaje urbanističku saglasnost, između ostalog, i za vodne objekte na vodama prvog reda u koje spada i rijeka Drina.
Tokom inspekcijske kontrole 2021. i 2023 godine građevinski inspektor je utvrdio da nije pribavljeno odobrenje za građenje od Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
Općina Goražde, koja je izdala urbanističku saglasnost, bila je dužna pribaviti dokaz o "pravu građenja".
Prema rješenju federalnog inspektora navedeno je kako nije predstavljen dokaz Općine o pravu na građenje, navedeno je, između ostalog, u rješenju federalnog građevinskog inspektora.
"Općina Goražde nije imala utvrđeno pravo građenja na vodotoku Prve kategorije, te samim tim akt o odobrenju je izdao organ koji se nije mogao legitimisati kao nadležan za ovaj projekat", navedeno je u rješenju inspekcije.
Sadašnji gradonačelnik Goražda Ernest Imamović pozvao je entitetsko i državno tužilaštvo da ispitaju odgovornost, kako je rekao pojedinaca, koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta, te Svjetsku banku da preispita investiciju.
Imamović u razgovoru za RSE kaže i kako grad nema financijskih sredstava niti želi da učestvuje u ovom projektu.
"Posljednje rješenje građevinskog federalnog inspektora od sredine prošle godine je naložio vraćanje u prvobitno stanje. Ne stoji u tom rješenju da Goražde treba da ruši i da vraća u provobitno stanje, već onaj ko je raspisao poziv za gradnju", kaže Imamović.
To su, dodaje, entitetsko ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te Agencija za vodno područje rijeke Save.
"Ništa nije transparentno predstavljeno građanima, nikakve projekte ne želimo uz rijeku Drinu. Taj kredit će vraćati građani BiH, tu je izmanipulisana i Svjetska banka", kaže Imamović za RSE.
Svjetska banka nije odgovorila na upit RSE o ovom projektu, niti da li će ga nastaviti. Ukupna vrijednost projekta je 35 miliona maraka (oko 17,5 muliona eura).
Prva faza, koja košta 10 miliona maraka (oko pet miliona eura), se odnosi na obaloutvrde, a druga na prateće objekte.
"Grad Goražde bi trebao da snosi odgovornost, odnosno osobe koje su potpisale ta rješenja, izdate su dozvole na zahtjev gradonačelnika Ramovića. Gradska uprava nema uopće ni projekat obaloutvrda", kaže za RSE Dženis Ćulov, iz neformalne grupe građana "Spasimo Drinu", te dodaje kako se samo "kupuje vrijeme da se obaloutvrde ne sruše".
Ko treba da ukloni zidove- grad Goražde ili Agencija?
Prema rješenju Federalne uprave za inspekcijske poslove iz juna prošle godine navedeno je kako je Agencija za vodno područje rijeke Save dužna kao investitor da ukloni obaloutvrde za koje je ranije inspekcija utvrdila da su izgrađene bez odobrenja.
Iz Agencije za vodno područje rijeke Save za RSE su kazali kako nije bilo osnova da se Agencija proglasi investitorom, jer ona nije izdavala dozvole za građenje.
Dodaju kako su i uložili žalbu na posljednje rješenje federalnog inspektora iz februara ove godine da Agencija taj vodni objekat mora da sruši i vrati u prvobitno stanje.
U međuvremenu, kako je rečeno iz Federalne inspekcije za RSE, Ministarstvo prostornog uređenja Federacije odbilo je žalbu Agencije.
Inače, za uklanjanje, odnosno rušenje obaloutvrda na rijeci Drini, potrebno je još oko tri miliona maraka (oko milion i po eura), a štetu će, kako kažu za RSE u Agenciji, platiti "samo onaj ko je izdao dozvole za građenje".
Oduzimanje parcela i krivične prijave
Nihad Živojević iz goraždanskog naselja Luke tvrdi kako mu je oduzet dio imovine prilikom izgradnje obaloutvrda.
Kako je kazao za RSE, nije bilo eksproprijacije, niti javne rasprave, zbog čega se u maju prošle godine obratio Ustavnom sudu BiH, koji je nadležan za pitanje imovine u BiH.
"Žalio sam se Ustavnom sudu BiH zato što mi je ugroženo pravo na imovinu, pravo na mirno uživanje imovine i pravo na pravično suđenje", kaže Živojević za RSE.
Mještani Goražda su tri puta upućivali krivične prijave kantonalnom tužilaštvu tražeći da se ispita legalnost cijelog projekta.
Mirsad Kadrić, iz neformalne grupe građana "Spasimo Drinu" kaže za RSE da nemaju povratnu informaciju iz tužilaštva u vezi ovog slučaja.
"Ostali smo bez jedinog uređenog izletišta na obali Drine zbog nezakonito izgrađenih obaloutvrda", kaže Kadrić.
Istovremeno, glavni tužilac kantonalnog tužilaštva Bosansko-podrinjskog kantona Predrag Golubović za RSE je rekao da ovo tužilaštvo nema predmete koji se odnose na izgrađene obaloutvrde na rijeci Drini.
Koja je bila svrha obaloutvrda?
U decembru 2010. godine Drinsku regiju su pogodile poplave, uzrokovane, kako je rekao bivši načelnik Goražda Muhamed Ramović, "nepropisnim radom hidroelektrane Piva".
To je utvrdio, kako kaže Ramović, tim koji je formiran te godine, a čiji zadatak je bio da utvrde razloge poplave. Tim je činilo 17 osoba "iz struke", koji je zaključio da je uzrok poplava ljudski faktor.
U Agenciji za vodno područje rijeke Save kažu za RSE kako je izgradnja obaloutvrda bila tada neupitna.
Dodaju i da bi njihovim eventualnim rušenjem, u slučaju poplava, ljudi bili dovedeni u opasnost i izloženi velikom riziku.
Facebook Forum