Vlasti u Republici Srpskoj (RS) ne odustaju od namjere da kriminaliziraju klevetu, iako su novim zakonskim prijedlogom znatno umanjene novčane kazne.
Narodna skupština ovog bosanskohercegovačkog entiteta bi trebala 18. jula raspravljati o prijedlogu izmjena Krivičnog zakona, koji predviđa kriminalizaciju klevete.
Zasjedanje entitetskog parlamenta pratit će protesti aktivista i novinara koji su i proteklih mjeseci bili najglasniji protivnici zakona upozoravajući da mu je cilj uvođenje cenzure i gušenje slobode govora.
Ako Skupština RS-a odobri zakon, kleveta, odnosno iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, bit će proglašeni krivičnim djelom za koje nisu predviđene zatvorske, ali jesu novčane kazne.
U novom tekstu manje novčane kazne
U novom tekstu zakona, novčane kazne za klevetu su drastično umanjene, te su određene u rasponu od 1.000 do 3.000 eura, u odnosu na nacrt zakona koji je u entitetskoj Skupštini odobren krajem marta.
Prijedlog zakona predviđa novčane kazne za javno izrugivanje zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
Više novčane kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Nacrtom zakona novčane kazne su iznosile i do 60.000 eura.
Kazne su umanjene nakon nekoliko javnih rasprava u Republici Srpskoj, koje su novinari i aktivisti napuštali u znak protesta zbog represivnog zakona kome je, kako tvrde, cilj discipliniranje medija.
'Zakon i dalje skandalozan'
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je suština zakona ostala ista, iako su kazne značajno umanjene.
"I da su kazne pet maraka, to nije važno koliko krivični proces koji se može voditi protiv novinara ili bilo kojeg pojedinca. Istovremeno, znamo da ti procesi u BiH traju i po pet godina", naglasio je Vukelić.
[Video: Građani, novinari i radnici u Banjoj Luci protiv namjere vlasti da kleveta bude krivično djelo, 14. mart 2023.]
Vukelić ocjenjuje da je čak i sa minimalnim kaznama, zakon "skandalozan u postojećem politički kontrolisanim pravosuđu".
Zakon će, kako ističe, omogućiti krivični progon ljudi koji "slobodno misle i pišu", te ugušiti preostali mali broj objektivnih medija u BiH.
"To znači da možete doći u ogromne probleme, jer vam se može oduzeti pasoš, zaplijeniti računari i kompromitovati novinarski izvori", naglasio je Vukelić.
U odnosu na nacrt zakona, u novoj verziji teksta izmijenjena je kvalifikacija uvrede, koja se više ne tretira kao krivično djelo nego ostaje prekršaj.
No, zadržana je odredba koja se odnosi na "neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka", za što je predviđena novčana kazna ili kaznom zatvora do dvije godine.
Ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović ustvrdio je, pak, da je svrha zakona preventivno djelovanje te da neće doći do gušenja javne riječi.
"Neće biti slučajeva gdje će tužioci po službenoj dužnosti pokretati postupak za učinioce ovih krivičnih djela", izjavio je Bukejlović za Srnu 13. jula.
Zahtjevi za povlačenjem zakona
Izmjene Krivičnog zakona najavljene su u RS-u u jesen prošle godine, a inicijator je bio Milorad Dodik, predsjednik tog entiteta i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Najava je praćena glasnim upozorenja i zahtjevima novinara, kao i predstavnicima bosanskohercegovačkih i međunarodnih organizacija, da vlasti u RS-u odustanu od ovog zakona jer on krši osnovna ljudska prava.
Njime bi, upozoreno je tada, bio ugrožen rad medija i podignut nivo autocenzure u tom bh. entitetu.
I u opozicijskim strankama su tražili povlačenje zakona, upozoravajući da se radi o represivnom zakonu.
Postojeći entitetski zakon tretira klevetu kao prekršaj za koji su određene niže novčane kazne.
Narodna skupština RS-a prihvatila je 23. marta zakonske izmjene u formi nacrta, nakon čega je upućen u dvomjesečnu javnu raspravu.
Kako bi i zakonski prijedlog dobio "zeleno svjetlo" potrebna je natpolovična većina u Skupštini RS-a, odnosno podrška 42 od ukupno 83 zastupnika.
Također, zakon prolazi provjeru u Vijeću naroda RS-a koje utvrđuje da li je povrijeđen vitalni nacionalni interes jednog od tri konstitutivna naroda.
Prema procedurama, predsjednik RS-a Milorad Dodik ga u konačnici proglašava važećim, nakon čega se objavljuje u Službenom glasniku RS-a.
BiH prva u regiju dekriminalizirala klevetu
Narodna skupština RS-a u julu 2001. godine prebacila je klevetu iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS-a.
Odlukom Paddyja Ashdowna, nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, i iz Krivičnog zakona Federacije BiH je u novembru 2002. godine izbačeno djelo protiv ugleda i časti.
Koristeći Bonnske ovlasti, Ured visokog predstavnika (OHR) je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.
U decembru 2022. godine BiH je dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji.
Jedan od uvjeta na putu evropskih integracija je da zemlja mora garantirati slobodu izražavanja i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
Evropska komisija je u mišljenju o zahtjevu BiH za prijem u Evropsku uniju konstatirala da su javni emiteri pod političkim utjecajem, te da je njihova financijska održivost neizvjesna. U mišljenju je naglašena i nedovoljna zaštita novinara.
Prema izvještaju Reportera bez granica za 2022. godinu, BiH je među slabije rangiranim državama kada se mjere medijske slobode. Nalazi se na 67 mjestu, od 180 država svijeta.
Od zemalja Zapadnog Balkana iza BiH je samo Srbija, inače na 79. mjestu.
Kakva je situacija u regiji?
Hrvatska, kao jedina članica EU s kojom se graniči BiH, kažnjava klevetu novčanom kaznom. Maksimalna kazna, ukoliko je kleveta iznesena u medijima, iznosi 500 dnevnih dohodaka počinioca.
Prije deset godina, Srbija je izbacila klevetu iz Krivičnog zakonika, ali je uvreda ostala krivično djelo za koje je moguća zatvorska kazna.
Predviđena je mogućnost zatvorske kazne do tri godine ako se u medijima ili na javnom skupu iznese informacija iz osobno života osobe koja može dovesti do teških posljedica.
Krivični zakonik u Crnoj Gori izmijenjen je 2011. godine, od kada kleveta i uvreda mogu ne mogu biti predmet krivičnog, nego samo parničnog postupka.
