Presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove bit će ustupljene Bosni i Hercegovini i upisane u krivičnu evidenciju osoba koje su pravosnažno presuđene.
To precizira Memorandum o saradnji između Ministarstva pravde BiH i Mehanizma kojeg su u utorak u Sarajevu potpisali ministar Davor Bunoza i Abubacarr M. Tambadou, sekretar Mehanizma.
U tom dokumentu se precizira preuzimanje podataka iz pravosnažnih osuđujućih presuda za državljane BiH koje su izrekli Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Mehanizam.
Upisom presuda u domaće evidencije, ti podaci će imati isto pravno dejstvo, kao i oni uneseni po osnovu presuda sudova u BiH.
Ove presude nisu bile unesene u bh. krivičnu evidenciju niti je Bosna i Hercegovina imala registar osuđenih.
To znači da se haški osuđenici ne nalaze u krivičnim registrima policijskih i pravosudnih institucija u BiH.
"Nadam se da ovo pitanje rješavamo, na Memorandumu su radili i predstavnici države BiH, entiteta i distrikta Brčko. Ove godine tri puta sam se sastao s predstavnicima Mehanizma. Jedno od kriterija EU za početak pregovora je pomirenje, moramo raditi na pomirenju", naveo je nakon potpisivanja ministar pravde BiH Davor Bunoza.
Sekretar Mehanizma Abubacarr M. Tambadou također je ukazao na činjenicu da ovaj postupak kao krajnji cilj ima pomirenje u BH.
"Moje prisustvo označava značajno poglavlje u procesu pozivanja na odgovornost i možda je to jedan od prvih poteza, ali pokazuje da se rad Mehanizma ne okončava kad je netko osuđen na zločin nego da oni snose posljedice svojeg djelovanja", kazao je Tambadou.
Šta će promijeniti Memorandum?
Osobe u čiju krivičnu evidenciju se unesu ti podaci, neće, na primjer, moći priložiti uvjerenje o nekažnjavanju, kao jedan od osnovnih uslova pri zapošljavanju u javnim institucijama, kao što je to bio slučaj do sada, jer u domaćoj evidenciji nije bilo podataka o osuđenim osobama pred ovim sudovima.
Tako su osuđeni za ratni zločin koji su odslužili kazne mogli i da se kandiduju ili imaju bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Nakon potpisivanja Memoranduma i prijema podataka, u roku od dvije sedmice Ministarstvo je najavilo njihovo dostavljanje ministarstvima unutrašnjih poslova oba bosanskohercegovačka entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te policiji Brčko distrikta.
Na izradi Memoranduma radila je interresorna radna grupa koju su, uz predstavnike Ministarstva pravde BiH, činili predstavnici i drugih relevantnih institucija sa nivoa države BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta.
Kada je riječ o osuđenicima koji nisu rođeni u zemlji, ali su imali ili imaju državljanstvo, podaci će biti dostavljeni Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Zaključenje Memoranduma odobrilo je krajem novembra prošle godine Predsjedništvo BiH.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt najavio je 20. septembra prošle godine donošenje seta odluka, među kojima je i zabrana izbora i imenovanja osuđenih za ratne zločine na javne funkcije.
Istakao je i da se ne može tolerirati činjenica da osuđenici za ratne zločine na međunarodnim sudovima nisu upisani u domaće evidencije.
Haški tribunal je, u 30 godina postojanja, za zločine optužio više od 160 osoba, osudio 91 osobu, a 59 ih je odslužilo kazne.
Većina osuđenih je puštena na slobodu nakon što su odslužili dvije trećine izrečene kazne.
