Antički i srednjovjekovni novčići, nakit i ostaci oružja – umjesto da su u muzejima u Bosni i Hercegovini, na društvenim mrežama ih preprodaju "lovci" na arheološko blago koji koriste detektore metala.
U proteklih desetak godina detektori su postali omiljeni među pojedincima i grupama koji pretražuju arheološke lokacije, pa ih putem online oglasa plaćaju od 200 do nekoliko hiljada eura.
Detektore metala od kraja rata 90-ih godina u BiH koriste uglavnom Oružane snage, odnosno timovi za deminiranje.
No, postojeći propisi ne preciziraju načine njihove upotrebe, pa ih "lovci" na blago mogu kupiti bez pribavljanja ikakvih dozvola.
Zbog toga je Centar protiv krijumčarenja umjetninama krajem prošle godine inicirao donošenje državnog zakona kojim bi se odredili načini upotrebe i nametnula obaveza pribavljanje dozvola.
Inicijativa te organizacije bi tek trebala biti zvanično upućena u parlamentarnu proceduru.
"Korištenje detektora ne može biti hobi, jer se time trajno uništavaju kulturna dobra i briše identitet naroda koji su tu živjeli", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dženan Jusufović, predstavnik Centra.
Prema postojećim propisima, zabranjeno je pretraživati lokacije sa registriranim spomenicima, ali je propisana dužnost pronalazača da muzejima prijave predmete pronađene izvan arheoloških nalazišta.
Uništavanje Delminija
Iza tzv. detektoraša, kako ih nazivaju bosanskohercegovački arheolozi, ostaju uništena nalazišta.
Jedna od najpopularnijih lokacija među tzv. detektorašima su temelji grada Delminija, uništenog u rimsko-ilirskim ratovima, kao i rimsko bojište na Libu, u blizini Tomilsavgrada.
Arheolozi iz tog dijela BiH upozoravaju da je ova lokacija prije tri godine gotovo opustošena, jer su "detektoraši" iza sebe ostavili hektare iskopanog zemljišta.
"Na tih nekoliko hektara otprilike smo izbrajali 1.000 rupa, što ne znači da u jednoj rupi nije bilo i do pet predmeta. Iza toga došla druga ekipa iz Ljubuškog koja je napravila još veću devastaciju", kaže za RSE Darko Periša, profesor na Odsjeku za povijest i arheologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Zbog krađe iz arheološkog nalazišta Lib u aprilu 2021. godine uhapšene su tri osobe, koje su kažnjene uvjetnom kaznom od četiri mjeseca zatvora.
Presudom Općinskog suda u Livnu tada su im oduzeti detektori metala, a u kantonalnom tužilaštvu za RSE navode da nakon toga nisu imali nove prijave o nelegalnim iskopavanjima.
Bosna i Hercegovina nema državni zakon o zaštiti kulturnih dobara, a zaštita naslijeđa u nadležnosti je dvaju entiteta, odnosno deset kantona u Federaciji BiH.
Kazneni zakon Federacije BiH predviđa kazne do pet godina zatvora za nedozvoljeno istraživačke radove, iskopavanja i krađu spomenika.
Prije dvije godine, Periša je uputio pismu Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Livanjskog kantona tražeći da na tom području bude zabranjena upotrebu detektora metala.
To do danas nije urađeno, a iz kantonalnog MUP-a nisu odgovorili na upit RSE šta se dogodilo sa tom inicijativom.
"Dok Nijemci ljubomorno čuvaju i istražuju bojište u Teutoburške šume, u BiH imamo situaciju da nekoliko 'detektoraša' opljačka jedno nalazište. Nešto što bi se godinama istraživalo, pred očima nam nestaje", ističe Periša.
Kako kaže, osim planine Lib, "detektoraši" obilaze i druge arheološke lokacije, poput onih u Livnu, Čapljini, Orašju, Banjaluci, Jajcu i Gornjem Vakufu/Uskoplju.
"Točno znaju gdje su nalazišta i raskopavaju ih. Postoji opsežna dokumentacija o tim ljudima i ništa. Ukoliko su bliski vladajućim strukturama, onda mogu raditi šta želi", kaže on.
Gdje su završili predmeti?
Nakon hapšenja trojice "lovaca" na arheološko blago na Libu, dio predmeta je završio u Franjevačkom muzeju u Tomislavgradu, a kustos Stipan Dilber kaže za RSE da se radi o njih 30-ak.
Dilber tvrdi da predmeti nisu otkupljeni od njih, nego da ih je Muzej prihvatio kako ne bi završili na "crnom" tržištu. Kako navodi, nisu izloženi i potrebno je osigurati novac za njihovu konzervaciju i restauraciju.
"Njihove metode su da kažu da rade za crkvu kako bi ih ljudi na terenu pustili na miru. No, nikada nijedan franjevac nije poslao nekoga da pljačka i donosi materijal. Nešto smo uspjeli prikupiti iz želje da ne završi negdje drugo", kaže on.
Od hapšenja trojice 2021. godine, područje Liba je manje atraktivno "detektorašima". No, Dilber ističe da su se premjestili na druge lokacije, te da nije pošteđen ni ilirski grad Daorson, na jugoistoku zemlje.
"Sve je još više izraženo u pograničnim područjima. Ti kriminalci iz BiH, Srbije i Hrvatske surađuju, dolaze vikendom i vraćaju se kućama. Sve što se pronađe vlasništvo je BiH i nitko ne smije ni pomisliti da prodaje nešto što ima ilirski ili rimski epitet", naglasio je Dilber.
Prema podacima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, na Duvanjskom polju, u čijoj blizini je i nalazište na Libu, evidentirani su brojni arheološki lokaliteti od prapovijesti do danas.
O važnosti ovog područja govori i činjenica da je ilirsko pleme Delmati na ovom prostoru imalo svoj grad, a Rimljani kasnije izgradili značajan municipij.
Na štetu koja je nastala na tom području, zbog ilegalnih iskopavanja, prije nekoliko godina je upozorila i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, upućujući pismo upozorenja nadležnim institucijama.
Iz Komisije nisu odgovorili na upit RSE šta je do danas konkretno poduzeto i šta je urađeno na zaštiti arheoloških lokacija.
U Zavodu za zaštitu spomenika Federacije BiH, pak, tvrde da vrlo često informacije dobivaju nakon što je šteta već nastala, kao i da su ilegalna istraživanja s detektorima metala sve učestalija.
"Nestručno otkopavanje pokretnih sitnih nalaza, kao što su nakit, oružje, kovanice, kako bi to izvukli iz zemlje i prodali, trajno uništavaju kontekst, datiranje predmeta te odnos sa ostalim nalazima unutar lokaliteta", navedeno je iz Zavoda za RSE.
Šta kažu 'detektoraši'?
Traganjem za arheološkim blagom na području Tomislavgrada bavio se i V. Lj. (identitet poznat redakciji RSE), koji je po struci elektrotehničar.
Njegovo ime spominjalo se među arheolozima koji su proteklih godina upozoravali na devastaciju na lokaciji Liba.
U izjavi za RSE on tvrdi da nije devastator nego ljubitelj prirode i povijesti, ali da zbog loše reputacije tog "hobija" više ne radi s detektorom.
"Ne bavim se time, jer mi se obilo o glavu zbog Delminija. Nikada nisam trgovao, sve što sam našao predao sam muzejima i obavještavao struku. Optuživali su me da sam glavni krijumčar, a da je bilo razloga valjda bi me policija privela", kaže on.
On tvrdi da problem predstavljaju nedorečeni zakoni kao neoznačene arheološke lokacije u BiH.
"Neko ko kupi detektor često i ne zna da je došao na arheološko nalazište. Svako ko je normalan neće to dirati, ali nalazišta nisu označena", tvrdi on.
Arheološko blago na društvenim mrežama
"Lovci" na arheološko blago aktivni su na društvenim mrežama, na kojima postoji nekoliko grupa koje okupljaju stotine korisnika detektora.
U većini slučajeva riječ je o grupama zatvorenog tipa, kao što su "Metal detektor Bosna i Hercegovina" i "Bosna detektor", ali i onih koje su, sudeći prema nazivu, formirane u Srbiji i Hrvatskoj.
U opisu je često navedeno da su to "zatvorene grupe samo za tragače", kao i da je u njima zabranjena prodaja nalaza.
Adnan Kaljanac, voditelj katedre za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, kaže za RSE da se preprodaja obavlja, uglavnom, u zatvorenim grupama na društvenim mrežama, kao i da postoji razvijeno internet tržište na kome se dogovara trgovina.
"U Hercegovini imaju veliki problem s detektorašima koji dolaze iz Hrvatske. I naši su prisutni u tim njihovim udrugama Hrvatskoj", kazao je Kaljanac, koji tvrdi da su i pojedini arheolozi uključeni u grupe koje osnivaju "detektoraši".
On upozorava da suradnja struke sa tzv. detektorašima predstavlja ohrabrenje i ostalima da se bave nelegalnim iskopavanjima.
"Arheolozi na neki način participiraju u tome i podstiču ih da rade više. Imate i dodjele zahvalnica i na kraju i otkup", ističe on.
Pojedini "detektoraši" imaju i svoje kanale na YouTubeu, kao što je onaj pod nazivom Salt Digger Miko na kome su objavljeni snimci traganja za arheološkim blagom.
Iako je u početku pristao na razgovor o načinima rada i lokacijama na kojima istražuje, administrator te grupe i kanala na YouTubeu nije kasnije odgovarao na pozive RSE.
Više od 2.000 pratitelja ima i Instagram profil "Metal detecting Croatia", dok se na istoimenom kanalu na YouTubeu objavljeni video snimci koji prikazuju potragu za arheološkim blagom.
Administrator za RSE tvrdi da je snimao potragu na području Opuzena u Hrvatskoj i negira tvrdnje pojedinih hercegovačkih arheologa da je s detektorima metala obilazio i područje Hercegovine.
U komentarima ispod objavljenih videa mogu se pronaći i upiti o cijeni i aukcijama, na što dobivaju odgovor da će informacije dobiti u privatnoj poruci.
Ne želeći se predstaviti, naveo je da s detektorom nikad nije dolazio u BiH, te da je lokacije u blizini Čapljine i Daorsona kod Stoca posjetio kako bi snimio video.
"Nismo svi šverceri i kriminalci", ističe on i tvrdi da s detektorima nikada ne prilazi arheološkim lokacijama. Također, tvrdi da se ne bavi preprodajom i da će sve pronađene predmete donirati muzejima.
Iz Granične policije BiH nisu odgovorili na upit RSE koliko su u proteklim godinama imali slučajeva pokušaja krijumčarenja arheoloških predmeta iz BiH u zemlje regije.
Dženan Jusufović, iz Centra protiv krijumčarenja umjetninama, upozorava, pak, da korisnici detektora metala veoma dobro poznaju lokalne zakone i surađuju na području regije.
"To su organizovane grupe i imaju razrađen sistem. Ukoliko je to hobi kao što kažu, zašto objavljuju informacije pod lažnim imenima i imaju zatvorene grupe. Mi smo zemlja idealna za ljude koji se bave tom vrstom kriminala", kaže on.
Šta ne mogu arheolozi, mogu 'detektoraši'?
Zemaljski muzej BiH, jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja, koja se godinama suočava s financijskim problemima i nema fond za otkup arheološkog materijala.
Direktor Mirsad Sijarić kaže za RSE da se "detektoraši" Muzeju nikada nisu ni otvoreno obraćali i nudili pronađene predmete.
"Oni to pokušavaju uvesti u regularne tokove, tako da materijal preuzme neki muzej, konzervira ga i uvrsti u svoju zbirku. No, tu je dilema da li je to sudjelovanje u kaznenom djelu. U svakom slučaju, bolje je da nešto stoji još sto godina u zemlji, nego da se na taj način vadi", ističe Sijarić.
Istovremeno se, kako kaže, arheolozima se nameću strogi kriteriji i kompleksne procedure kako bi dobili dozvole za arheološka istraživanja.
"Nijedna institucija ne može ih voditi bez osiguranog osoblja i uvjete za smještaj i tretman predmeta. Arheolozi moraju pronaći i sredstva, pa potom zatražiti dozvole koje im se izdaju na godinu. Za to vrijeme, 'detektoraši' neometano rade, bez ikakvih dozvola", naglasio je.
Devastacije detektorima metala nisu jedini primjeri uništavanja kulturno-povijesnog blaga BiH.
Proteklih godina građevinskim radovima su uništavane nekropole sa stećcima, iako su pod zaštitom UNESCO-a, a bilo je, također, slučajeva prodaje stećaka na internetu.
Facebook Forum