U selu Ahmići kod Viteza, u srednjoj Bosni, u nedjelju je obilježena 30. godišnjica stradanja 116 civila bošnjačke nacionalnosti, koje su u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini ubili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
U ranim jutarnjim satima 16. aprila 1993., jedinice za posebne namjene HVO-a Džokeri i Maturice, izvršile su napad na selo. Poziv na jutarnju molitvu muslimana bio je znak za napad.
Među ubijenima bila je i beba od tri mjeseca, a zločin su otkrile mirovne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR).
Od 116 ubijenih u Ahmićima traga se za posmrtnim ostacima još 15 žrtava.
[Video Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju]
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bili zločini protiv čovječnosti.
Za zločin u ovom selu osuđeno je šest osoba, od čega je Haški tribunal izrekao pet presuda, među kojima je i kazna od 25 godina zatvora zapovjedniku HVO-a Dariju Kordiću, koji je oslobođen nakon izdržane dvije trećine kazne.
Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić osuđeni su na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u ubistvima, ali su novom presudom 2001. oslobođeni optužbi.
Haški tribunal osudio je i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a Džokeri, Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora.
Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležanih dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.
Bivši komandant britanskog bataljona u okviru mirovnih snaga UN-a u BiH Bob Stewart bio je prva osoba koja je ušla u Ahmiće nakon ubistava 16. aprila 1993.
Na obilježavanju 30. godišnjice od ovog zločina Stewart je rekao da prizori koje je tada zatekao "razum ne može pojmiti".
Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović izjavio u nedjelju u Ahmićima da je trajna obaveza govoriti istinu i tražiti pravdu.
"Želimo graditi zajednički život sa svim dobronamjernim građanima. Moramo izgraditi kulturu sjećanja kako bi se spriječilo zlo. Sjećanjem čuvamo dostojanstvo i onih kojih više nema", rekao je Bećirović.
Tri decenije od zločina u Trusini
U Trusini je u nedjelju obilježena 30. godišnjica stradanja Hrvata u ovom selu općine Konjic, na jugozapadu BiH.
Šesnaestog aprila 1993. godine pripadnici jedinice za posebne namjene Armije Republike Bosne i Hercegovine, Zulfikar, su u ovom mjestu ubili 22 osobe - 15 civila i sedam pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali.
Kod spomen-obilježja u Trusini u nedjelju su položeni vijenci i upaljene svijeće.
Vijence su položili članovi porodica, rodbina, prijatelji ubijenih, delegacija Hrvatskog narodnog sabora BiH te druge organizacije i udruženja.
O važnosti obilježavanja ove godišnjice u selu Trusina u nedjelju je govorio Marko Romić ispred Udruženja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata.
Poručio je da Trusina treba biti opomena da se više nikad i nigdje ne dogodi zločin.
"Treba da razmišljamo na koji način urediti život i međusobne odnose tako da se takva zla nikad više ne ponove", rekao je Romić.
[RSE/Video, maj 2022.]
Za zločin u Trusini pred Sudom BiH pravomoćno su osuđeni Edin Džeko na 13 godina, Rasema Handanović na pet i pol te Mensur Memić na deset godina zatvora.
Optuženi su i Nedžad Hodžić na 12 i Nihad Bojadžić na 15 godina zatvora.
Dževad Salčin i Senad Hakalović pravomoćno su oslobođeni odgovornosti za zločine.
Za zločin u Trusini optužen je i Zulfikar Ališpago, ali je zbog njegovog zdravstvenog stanja suđenje bilo prekinuto.
